S Dinom Doganom, predsjednikom Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, predavačem na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa te članom uprave HT-a, razgovarali smo o gospodarskom programu koji je napisao, o njegovu viđenju razvoja Hrvatske...
Svojevremeno ste iz VIP-a prešli u HT, iz jedne konkurentske kompanije u drugu, što je izazvalo popriličnu buru jer nije baš uobičajeno, a i postoje ugovorne klauzule koje to brane?
– Napustio sam Vipnet 2009. godine jer sam bio promoviran u člana uprave Mobilkom Austrije koji je vlasnik Vipneta, postao sam glavni financijski direktor i član uprave te kompanije. Godinu dana nakon toga postao sam član uprave Telekom Austrije, gdje sam bio odgovoran za spajanje Mobilkom Austrije i Telekom Austrije. Nakon što sam uspješno obavio taj posao i za tu integraciju dobio međunarodnu nagradu, postavilo se pitanje što i kako dalje. Bila je jedna opcija izvan RH i izvan Austrije koja meni nije odgovarala pa smo zajednički tvrtka i ja odlučili da se naši putevi razilaze. Tako da ne bih rekao da sam došao iz konkurentske tvrtke jer sam dvije godine bio u Austriji i imao sam austrijski ugovor, nije bio izravan prelazak iz jedne kompanije u drugu.
Tako je bilo interpretirano. Nije uobičajeno iz jednog ljutog konkurenta prijeći u drugi.
– Sve su ugovorne odredbe bile poštovane te sam bez ikakvih naknada prešao u HT. Čak sam se tada mislio okrenuti drugim poslovima, pa i angažmanu na fakultetu, što paralelno radim, ali imao sam interesantnu ponudu, izazovan posao. Drago mi je da sam došao u HT.
Koliko dugo ste dio top-menadžmenta?
U Vipnetu sam sedam godina bio član uprave i glavni financijski direktor, zatim odlazim u Mobilkom Austriju, a sada sam već više od dvije godine član uprave HT-a. Uzimajući u obzir i vodeće pozicije u Alcatelu, u top-menadžmentu sam 13-14 godina.
Predajete na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, napisali ste svojevrstan gospodarski program, odnosno strateške smjernice hrvatskog gospodarstva. Kako vidite hrvatsko gospodarstvo?
Definirao sam sedam strateških industrija koje bi mogle obilježiti procvat hrvatskog gospodarstva. Kao prvo, to je turizam, pri čemu je važno je da se opredijelimo koju vrstu turizma želimo. Smatram da je RH predestinirana za individualni turizam. Zatim energetika, odnosno proizvodnja struje iz alternativnih obnovljivih izvora kao što su vjetar i solarna energija. Zatim logistika – zašto ne iskoristiti izvrsnu prometnu povezanost i geografsku poziciju RH? Volim Hrvatsku usporediti sa Singapurom s obzirom na broj stanovnika, jedina je razlika što oni imaju tri do četiri puta veći BDP od Hrvatske. Ali oni su do njega došli tako što su iskoristili svoju poziciju i sagradili kontejnersku luku i tako je krenula prva akumulacija kapitala koji su poslije uložili u banke i osiguranja pa potom u obrazovanje. A četvrta akumulacija novca uložena je u istraživanje i razvoj, dakle u \"high-tech\". Zašto Hrvatska za ovaj dio Europe ne bi bila ono što je Singapur za Daleki istok? Zatim je tu voda, Hrvatska je jedna od najmanjih zemalja u EU, a raspolažemo s jednima od najvećih rezervi vode. Potencijal vode RH još nije dovoljno iskoristila. Zatim poljoprivreda, zdrava hrana. Koliko god je deindustrijalizacija bila loša za Hrvatsku, imala je i svoje prednosti jer nam je zemlja nezagađena. Tržišta EU traže zdrave proizvode i RH treba to iskoristiti. Isto tako šumarstvo i drvna industrija – ako danas kupujete skup namještaj iz Italije ili prepoznatljiv skandinavski dizajn, nećete vjerovati da sirovina dolazi iz RH. Ako imamo izvrsne dizajnere u RH, zašto se ne pozicionirati u cijelom lancu stvaranja dodatne vrijednosti, a imamo i najveći showroom na svijetu; naše hotele i restorane. Potencijale vidim i u obrazovanju.
Sve to u teoriji lijepo zvuči, ali od osamostaljenja Hrvatske od turizma se nismo maknuli.
– Činjenica je da se u 20 godina nije puno toga dogodilo, no ne znači da će tako biti i u idućih 20 godina. Treba mijenjati način razmišljanja. Evo, jedan primjer; nakon pada Hrvatskog proljeća 1971. godine, gospodin drug Tito bio je upitan kada će RH biti samostalna. Gospodin drug Tito na to je pitanje odgovorio \"kada Sava bude tekla od Beograda prema Zagrebu\". E sad, koliko znam, Sava i dalje teče od Zagreba prema Beogradu, više od 20 godina RH je samostalna i postala je članica EU, nekad klasnog neprijatelja. Sjetimo se samo Njemačke, budući da sam i predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, nedavno sam boravio u Stuttgartu i igrom slučaja vidio sam kako je taj grad izgledao 1945. godine. \'Ajmo malo mijenjati način razmišljanja.
Pa problem je u tome što Hrvat nije Nijemac.
– Uzmite prosječnog Hrvata iz Hrvatske i samo ga transferirajte i spustite u centar Münchena ili Stuttgarta, Hrvat ili Hrvatica odmah će profunkcionirati. Ako pogledate tko se najbolje asimilirao u Njemačkoj, vidjet ćete da su to Hrvati i da su jako marljivi i uspješni.
Znači Hrvat funkcionira u Njemačkoj, a ne funkcionira u Hrvatskoj?
– Treba stvoriti okvire da bi se Hrvati i Hrvatice u gospodarskom smislu mogli razvijati, a to je uloga svake hrvatske vlade, ali ne da država bude poslodavac, nego da stvori gospodarski okvir da bi se osobe i poduzeća mogli razvijati.
Vidite li potencijal u koalicijskoj Vladi?
– Hrvatska se u svakoj godini razvijala prema boljem, rekao bih da su se i u zadnjih godinu i pol događale pozitivne stvari. Ključ je u tome jesu li promjene bile dovoljno brze. Neke ključne strukturne reforme nedostaju da bi se stvorio siguran gospodarski okvir. Stranci se najviše žale na administrativne prepreke i to treba riješiti domaćin, a to je svaka hrvatska vlada.
Može li po vama biti ministar netko tko nije nikada radio stvarni posao, dakle izvan stranke i politike?
– Apsolutni sam zagovornik pozitivne selekcije kadrova. Za svaku poziciju morate imati obrazovanu, sposobnu osobu, morate imati međunarodno iskustvo i dokazane rezultate baš za tu vrstu poslova. Sve je drugo golem rizik za državu koji se skupo plaća. Povremeno smo čak i svjedoci toga.
Po tome vam ova ministarska ekipa baš i ne bi prošla?
– Ne mogu to komentirati jer ne znam njihove životopise, ali morali bismo imati ova četiri referentna uvjeta. Pozitivna selekcija kadrova koju primjenjujemo u poduzećima jamči hoće li određeno poduzeće ili gospodarstvo neke zemlje biti uspješno.
HT je velika i profitabilna kompanija, ali baš gledam, ured vam nije posebno luksuzan.
– Ha-ha. HT je privatna tvrtka i mi smo odgovorni svojim dioničarima. Pa koji bih ja dojam ostavio kada bih dio zarade HT-a ulagao u svoj ured? Imam sve ono što mi treba da mogu profesionalno raditi. Kada se sjetim svojih prijašnjih ureda u inozemstvu, nisu bili ništa raskošniji od ovog.
Možete li vi kao član uprave HT-a doći do premijera osobno ili nekog od ministara?
– Osobno nisam bio u prilici niti je postojala potreba, ali o nekim sam temama razgovarao s članovima Vlade. To je moguće, ali i dokaz da se gospodarstvo shvaća kao partner.
Strahujete li da bi i ova Vlada mogla teleoperatorima uvesti krizni porez kao i prethodna HDZ-ova?
– Nikad ne reci nikad. Dosad smo nekoliko puta bili negativno iznenađeni. Ali zašto nema ulaganja u telekomunikacijama? HT je kompanija privatnog kapitala, odgovorni smo dioničarima, a ako se upuštamo u investicije, moramo graditi mrežu za cijelu zemlju jer, ako gledamo postojeću mrežu, ona se gradila u zadnjih sto godina. Pred nama je novi investicijski ciklus, ali ne i sto godina. Naravno, ako je kapital privatni, on će tražiti i isplativost ulaganja. Uvjeti pred nama su takvi da se nama pod ovim uvjetima ne isplati ulagati. Time ne gubimo samo mi nego i Hrvatska. Kada je prije nekih sedam godina u RH bio Michael E. Potter, menadžerski guru s Harvarda, rekao je da je RH bila u top 10 zemalja što se tiče telekomunikacijske infrastrukture u svijetu. Danas smo 45. ili 50. zemalja jer se neke investicije nisu dogodile. Ako se RH želi atraktivno pozicionirati, i telekomunikacijska infrastruktura važan je čimbenik za gospodarsku dinamiku, a pogotovo ako se želi privući strane investitore. Ono što su nekad bile autoceste danas su \"podatkovne autoceste\" pa će ti podaci ili ići kroz RH ili će je zaobići.
Mislim da je bolje da idu kroz Hrvatsku i da se na tome nešto zaradi.
>> Bankari pesimistični: Pad BDP-a bit će 1,1 posto
