Današnji sastanak delegacija Jadranke Kosor i Vladimira Putina u Moskvi  - prvi službeni susret hrvatskog i ruskog premijera u povijesti bilateralnih odnosa - rezultirao je čak trima važnim sporazumima, dokumentima koji su po svojim ekonomskim i inim potencijalima bez presedana u 20-ak godina postojanja samostalne Rusije i Hrvatske.

- Prvi od njih sigurno će odjeknuti i u ostatku svijeta: Sporazum o izgradnji i eksploataciji plinovoda na teritoriju Hrvatske pravni je okvir za uključivanje Hrvatske u Južni tok, 20-ak milijardi dolara vrijedan sistem plinovoda kojim Rusija zaobilazi Ukrajinu na putu do zapadnoeuropskih tržišta – ali i zadaje novi težak udarac od SAD-a podupiranom projektu europskog plinovoda Nabucco, kojim se pokušava otvoriti plinska trasa iz Srednje Azije koja bi zaobilazila Rusiju. Hrvatska je, nakon Srbije, Mađarske i Slovenije, posljednja zemlja regije koja je pristala ući u golemi ruski energoprojekt.

Sporazum kojeg su danas potpisali hrvatski ministar gospodarstva Đuro Popijač i ruski ministar energetike Sergej Šmatko ne definira u kojem će obliku Hrvatska sudjelovati u Južnom toku – hoće li dobiti glavni pravac prema Italiji, ili krak sa ‘magistrale’ iz Mađarske odnosno Srbije.

– Posebno je važno da smo dogovorili formiranje zajedničke tvrtke Gazproma i Plinacroa u omjeru 50:50 – kazala je premijerka Kosor, ne krijući zadovoljstvo pregovorima, kao ni ostali članovi izaslanstva (ministri Šuker, Popijač, te državni tajnik Božinović). Iz izvora bliskih vladi i diplomaciji doznali smo da su se tekstovi sporazuma dogovarali do ranih jutarnjih sati u utorak, te da su u četiri sata susreta pretresene sve važne teme o kojima se proteklih mjeseci pisalo.

– Rusija je do 2008. godine postala treći izvoznik u Hrvatsku (oko 1.8 milijardi dolara izvoza, op.a.), odmah iza Njemačke i Italije  - rekao je Vladimir Putin pred novinarima Jadranki Kosor.  - No nakon krize, robna razmjena između naših zemalja drastično se smanjila (preko 60 posto, op. a.). Zato ste došli na vrijeme da to promijenimo.

Kao vrlo važno postignuće ocijenjen je i Sporazum o gospodarskoj i znanstveno-tehnološkoj suradnji, koji će zamijeniti postojeći sporazum iz ’93. U hrvatskoj vladi ističu da je riječ o pravnoj osnovi za najširu moguću kooperativu: od poljoprivrede, preko metalurgije, brodogradnje te još čitavog niza gospodarskih grana, sve do turizma. Kad je o potonjem riječ, trećim danas potpisanim sporazumom bit će privremeno ukinute vize građanima Ruske Federacije u periodu turističke sezone od 1. travnja do 1. listopada. No, građani Hrvatske iste olakšice pri putovanju u Rusiju neće dobiti.

Na sastanku se opet pregovaralo i o obnavljanju projekta naftovoda Družba Adria, kojim bi se ruska nafta dopremala do luke Omišalj. Kao moguća prepreka spominjala su se udjelna i nekretninska potraživanja prema hrvatskom Janafu od strane Naftne industrije Srbije, čiji je većinski udio 2008. godine kupio Gazprom. Hrvatska delegacija tvrdi da je Rusima danas predana argumentirana studija koja demantira zahtjeve NIS-a, te koju Rusi sada trebaju dobro proučiti. – No budućnost Družbe Adrije ni u kom slučaju ne utječe na danas potpisani sporazum o Južnom toku – naglasila je Kosor nakon sastanka. O možebitnoj kupovini ruskih MIG-ova, recentno spominjanoj u domaćim medijima, Kosor tvrdi da nije bilo govora.