PITANJE:
nenad.razumic@gmail.com: Hoće li ulaskom Hrvatske u EU i cijene vrtića pojeftiniti na nivo cijena kakav je npr. u Nizozemskoj i hoće li i hrvatska djeca imati istu kvalitetu skrbi?

ODGOVOR:
Iz gradskog ureda za obrazovanje i sport grada Zagreba su nam poslali sljedeće priopćenje: 

“Cijena za roditelje u gradskim dječjim vrtićima za cjelodnevni redoviti program prema odluci iz Programa javnih potreba u predškolskom odgoju i naobrazbi te skrbi o djeci predškolske dobi Grada Zagreba za 2012. iznosi 300 kuna za sve roditelje. Također roditelji mogu ostvariti i pravo na umanjenu cijenu dječjeg vrtića, a prema utvrđenim kriterijima, što koristi oko 5% roditelja. Smatramo da ta cijena za roditelje i mogućnost ostvarivanja umanjenja cijene već sama po sebi utječe na dostupnost tih programa za svu djecu i roditelje.
U programe predškolskog odgoja i naobrazbe ili programe ranog razvoja u Gradu Zagrebu uključeno je gotovo 75% djece populacije od jedne godine do polaska u školu i 100% djece u godini prije polaska u školu. U većini europskih zemalja program za djecu do tri godine nije u sustavu odgoja i obrazovanja već u sustavu socijale pa je pristup u Hrvatskoj tu napredniji (kao u Nizozemskoj).

Kvaliteta odgojno obrazovnog programa u vrtićima Grada Zagreba u suglasju je s programskim odrednicama Nacionalnog kurikuluma odgoja i naobrazbe djece predškolske dobi, koji je  postavljen na najsuvremenijim znanstveno teorijskim odrednicama institucionalnog odgoja i obrazovanja djece dobi od jedne godine do polaska u školu. Program je humanistički, razvojni individualiziran i koristi suvremene strategije rada s djecom u poticanju i podršci individualnog razvoja svakog djeteta.
Također, 60 gradskih dječjih vrtića ima prostorne, organizacijske, kadrovske i ostale uvjete za kvalitetnu realizaciju programa rada s djecom. Duljina radnog vremena vrtića usklađena je s potrebama roditelja i njihovog radnog vremena a osim kvalitetnog odgojno obrazovnog programa djeca ostvaruju i sve druge potrebe za odmorom, zdravom i kvalitetnom prehranom i boravkom na zraku svaki dan deset sati. Roditeljima su ponuđeni i ostali posebni programi (gotovo 30 vrsta) u skladu s potrebama i interesima njihove djece.
Iz svega proizlazi da su već sada programi odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi u Zagrebu dostupni i kvalitetni.”

PITANJE:
sunce250176@net.hr: Na koji način će funkcionirati sustav zdravstva u Hrvatskoj kada budemo u EU. Da li ćemo imati isti sustav kao i sve članice EU-a, u svakoj pojedinosti?

ODGOVOR:
Iz Ministarstva Zdravlja dobili smo sljedeći odgovor: „Zdravstveni sustavi pojedinih zemalja članica se razlikuju zbog političkih, povijesnih, kulturnih i društveno-ekonomskih razloga tradicije. Kao rezultat toga, organizacija zdravstvene zaštite znatno se razlikuje po pojedinim zemljama pa tako prema Članku 152. Ugovora o EZ države članice zadržavaju primarnu odgovornost za organizaciju i pružanje zdravstvenih usluga. Međutim, prostor javnog zdravstva je ipak oblikovan zajedničkom politikom zaštite zdravlja koja se ostvaruje kroz promicanje zdravlja i nadzor nad ostvarivanjem ciljeva zdravstvene politike, borbu protiv zaraznih bolesti, rijetkih bolesti i raka, sprečavanja ovisnosti i nezgoda te bolesti povezanih s onečišćenjem okoliša te sposobnosti brzog i usklađenog djelovanja u slučajevima opasnosti po zdravlje. Tako je usklađivanje područja zaštite zdravlja obvezno za područja kao što su krv i krvni derivati, tkiva i stanice, zarazne bolesti i duhan pri kojima se standardi sigurnosti i kvalitete moraju uskladiti radi osiguravanja istovjetnog stupnja zaštite zdravlja stanovništva Europske unije. Kao instrument koordinirane borbe protiv određenih masovnih ili važnih bolesti donose se rezolucije, preporuke, konvencije i programi, koje zemlje članice nastoje slijediti sukladno vlastitim prioritetima i mogućnostima djelovanja.
Za Republiku Hrvatsku će zajednički visoki EU standardi  doprinijeti unapređenju kontrole sigurnosti hrane, igračaka, medicinske opreme te kvalitete zraka i vode, značajno će se povećati uvjeti sigurnosti na radnom mjestu. Primjena EU standarda u RH bit će garancija visoke kvalitete transfuzijskog liječenja i sigurnosti krvi i krvnih pripravaka, kao i bioloških materijala koji se upotrebljavaju u medicinske svrhe, a dodatno će se povećati izvrsnost i dostupnost transplantacije.
 
Trenutkom pristupanja EU započet će se i s primjenom sustava koordinacije socijalne sigurnosti prema svim državama članicama EU, što znači da će za vrijeme privremenog boravka na području država članica EU naši građani imati pravo na zdravstveno osiguranje temeljem europske kartice zdravstvenog osiguranja.

PITANJE:

rexic@net.hr: Kako su se zemlje učlanile u EU 1959.?

 ODGOVOR:                                                                                                                                                                                                                                                                            

“Povijesni uzroci i povodi nastanka Europske unije leže u nastojanju da se onemogući ponavljanje strahota koje su Europi i svijetu donijela dva svjetska rata. Po zamisli Jeana Monneta, francuskog stratega i stručnjaka za razvoj koji je uvidio da je jedini učinkoviti način za sprečavanje sukoba između Francuske i Njemačke uspostava kontrole nad Ruhrskom oblasti, središtu njemačke teške industrije i vojne industrije, stvoren je prijedlog o stavljanju francuske i njemačke proizvodnje ugljena i čelika pod zajedničku upravu, tzv. Visokog povjerenstva. Prijedlog je podržan od glavnih europskih vođa toga vremena, a po prvi puta je izložen javnosti 9. svibnja 1950. u govoru francuskog ministra vanjskih poslova Roberta Schumana, koji je za njega sastavio sam Monnet. Taj je datum odabran kao "rođendan" EU-a i svake se godine slavi kao Dan Europe. Nedugo potom, Pariškim ugovorom, koji je potpisan 18. travnja 1951. a stupio na snagu 23. srpnja 1952. godine, osnovana je Europska zajednica za ugljen i čelik (EZUČ). Države osnivačice bile su: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka, a Monnet je imenovan njenim prvim Visokim Povjerenikom.

Rimskim ugovorima, potpisanima 25. ožujka 1957. godine u Rimu a koji su stupili na snagu 1. siječnja 1958. godine, osnovane su: Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (EURATOM). Europska ekonomska zajednica stvorena je s ciljem da se gospodarska suradnja s područja ugljena i čelika proširi na nova područja. Ovom zajednicom uspostavljena je carinska unija među državama potpisnicama (Belgija, Francuska, Italija, Luksemeburg, Nizozemska i Njemačka), postavljeni su kriteriji i temeljni ciljevi stvaranja zajedničkog tržišta koje bi osiguralo slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala. EURATOM postavio je za svoje ciljeve razvoj istraživanja nuklearne energije i njezine upotrebe u civilne svrhe. U uvodu Ugovora o Europskoj zajednici za ugljen i čelik prikazana je vizija osnivača koja je naglašavala gospodarsku suradnju kao „temelj za daljnju i dublju zajednicu među narodima“.

Do prvog vala proširenja, odnosno pristupanja novih država članica dolazi 1973. godine, kada se tadašnjim Zajednicama pridružuju Danska, Irska i Velika Britanija. Carinska unija se širi i na nove članice, a dolazi i do jačanja zajedničke vanjske politike Europske zajednice.

Jedinstvenim europskim aktom, koji je potpisan 1986. godine, otvoren je put za potpunu uspostavu jedinstvenog tržišta. Nadležnost Europske zajednice širi se na područje zaštite okoliša, istraživanja i razvoja te ekonomske i socijalne kohezije. Tijekom osamdesetih godina 20. stoljeća Europskoj zajednici pristupaju Grčka, Portugal i Španjolska.

Pojam Europska unija prvi put je uveden Ugovorom o Europskoj uniji (Ugovorom iz Maastrichta) koji je stupi na snagu 1993. godine. Ugovorom o Europskoj uniji, nadležnost Unije dijelila se na tri područja (stupa):

Prvi stup obuhvaćao je tri Zajednice: Europsku zajednicu za ugljen i čelik, Europsku ekonomsku zajednicu i Europsku zajednicu za atomsku energiju te jedinstveno tržište i jedinstvenu valutu. Drugi stup se odnosio na Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, a treći stup na Suradnju u pravosuđu i unutarnjim poslovima odnosno suradnju policije i pravosudnih tijela u kaznenim pitanjimaTakođer, u 90-tima dolazi do četvrtog vala proširenja koji uključuje Austriju, Finsku i Švedsku, a nadležnost Europske unije širi se na nova područja.

Najveći val proširenja Europske unije započeo je 1. svibnja 2004. kada je Europskoj uniji pristupilo deset novih članica: Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Madžarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija, a završio pristupanjem Bugarske i Rumunjske 1. siječnja 2007. godine.

Prihvaćanjem Lisabonskog ugovora, koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009., ukinuta je podjela na tri stupa i zamijenjena različitim stupnjevima ovlasti Europske unije. Također, smanjen je broj područja u kojima se odluke donose jednoglasno, a povećan broj područja u kojima se odluke donose kvalificiranom, odnosno dvostrukom većinom.”

 Ref: http://www.mvep.hr/ei/default.asp?jezik=&ru=505&sid=

PITANJE:

cvjetnisag: Hoću li moći živjeti u bilo kojoj državi članici i tražiti posao bez ograničenja?

ODGOVOR:                                                                                                                                                                                                                                                                            Sloboda kretanja radnika jedna je od temeljnih sloboda zajamčenih pravom Zajednica, a članstvom Hrvatske u EU jednostavnija je mogućnost zapošljavanja na europskom tržištu rada. Svaki građanin EU-a ima pravo slobodno se kretati, boraviti i raditi u drugoj državi članici na temelju članka 39. Ugovora o EZ-u. Ulaskom Hrvatske u EU građani Hrvatske će moći boraviti u bilo kojoj zemlji EU. Što se traženja i nalaženja posla tiče zemlje EU će svaka za sebe odrediti kada će (u razdoblju od 2 do 7 godina) primati radnike iz Hrvatske. S druge strane i Hrvatska će prema građanima tih zemalja postaviti iste uslove zapošljavanja kao što su postavljeni Hrvatskim građanima.

PITANJE:                                                                                                                                                                                                                                                                                   cvjetnisag: Hoću li moći živjeti u bilo kojoj državi članici i tražiti posao bez ograničenja?

ODGOVOR:                                                                                                                                                                                                                                                                            Sloboda kretanja radnika jedna je od temeljnih sloboda zajamčenih pravom Zajednica, a članstvom Hrvatske u EU jednostavnija je mogućnost zapošljavanja na europskom tržištu rada. Svaki građanin EU-a ima pravo slobodno se kretati, boraviti i raditi u drugoj državi članici na temelju članka 39. Ugovora o EZ-u. Ulaskom Hrvatske u EU građani Hrvatske će moći boraviti u bilo kojoj zemlji EU. Što se traženja i nalaženja posla tiče zemlje EU će svaka za sebe odrediti kada će (u razdoblju od 2 do 7 godina) primati radnike iz Hrvatske. S druge strane i Hrvatska će prema građanima tih zemalja postaviti iste uslove zapošljavanja kao što su postavljeni Hrvatskim građanima.

PITANJE:                                                                                                                                                                                                                                                                                   cvjetnisag: Hoću li moći živjeti i raditi u bilo kojoj članici neograničeno?

ODGOVOR:                                                                                                                                                                                                                                                                            Hrvatski će se građani moći slobodno zaposliti u zemljama Unije bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola, osim u onim zemljama koje odluče zadržati postojeća ograničenja u svojim nacionalnim pravima najduže u razdoblju od dvije, pet ili sedam godina. Za one države koje zadrže takva ograničenja, Hrvatska će također moći primijeniti istovrsna ograničenja, tako da ni njihovi građani neće moći raditi u Hrvatskoj⁹.

PITANJE:                                                                                                                                                                                                                                                                                  eskimo22: Da li će se povećati dječji doplatak kad uđemo u EU?

ODGOVOR:                                                                                                                                                                                                                                                                              Ukoliko su oba supružnika zaposlena, a jedan od njih radi u domovini, socijalno osiguranje za obitelj plaća ona osoba koja ostaje u matičnoj državi. Kada Hrvatska postane članica EU-a, ako bi se, primjerice, otac nekog djeteta zaposlio u Francuskoj dok bi majka s djetetom ostala zbog posla u Hrvatskoj, majka bi plaćala osiguranje ali bi naprimjer francusko socijalno osiguranje platilo razliku u iznosu dječjeg doplatka između te dvije zemlje. Ipak, treba znati I da se modeli socijalnog osiguranja razlikuju od države do države članice EU.

PITANJE:                                                                                                                                                                                                                                                                             matija.svec: Zanima me omjer koliko svaka zemlja godišnje uplati sredstava u Europsku uniju i koliko sredstava zaista povuče iz pristupnih fondova? Znači jedna tablica s prosjekom zemalja. Prva kolona: koliko je zemlja uplatila u fond EU u nekom periodu. 2. kolona: koliko je ta zemlja mogla maksimalno povući sredstava iz pristupnih fondova. 3. kolona: koliko je zapravo ta ista zemlja i povukla sredstava. I tako za prvih par godina (recimo 5 godina) članstva za nekoliko zemalja članica koje su zadnje pristupile EU (Slovenija, Estonija, Rumunjska, Bugarska, Mađarska - bilo bi odlično za sve zemlje koje su koristile predpristupne fondove). Očekujem vesele brojke i deficitarnu računicu, ali se istovremeno nadam i svojoj pogrešnoj procjeni.

 ODGOVOR:                                                                                                                                                                                                                                                                           Objedinjena informacija u obliku koji ste tražili ne postoji. Da bi se do iste i došlo potrebno je jako puno vremena i truda jer se informacije o fondovima ne nalaze na istoj web stranici. U sklopu EUčionice ćemo u narednih par mjeseci objaviti članak baš na tu temu te ćemo unutar te teme nastojati i napraviti tablicu poput onakve kakvu ste predložili. Zasad Vas upućujemo na moguće izvore:

 http://ec.europa.eu/regional_policy/information/reports/index_en.cfm

 http://ec.europa.eu/regional_policy/information/evaluations/index_en.cfm

PITANJE:                                                                                                                                                                                                                                                                          ante.krstulovic3: Ne znam da li se pitanje nalazi u vašoj domeni ali bi me interesiralo da li EU iz svojih pristupnih fondova ili sl. izdaje kakva poticajna sredstva vezana uz mlade bračne parove bez ikakve nepokretne imovine na sebi za moguću kupnju zemljista ili gradnju obiteljskog stambenog objekta?

ODGOVOR:                                                                                                                                                                                                                                                                                 Naša država subvencionira dio kredita za mlade bračne parove koji moraju biti mlađi od 45 godina i bez nekretnina. Više se informacija može naći na stranicama Ministarstva Graditeljstva i Prostornog Planiranja na podstranici koja se odnosi na subvencioniranje i državno jamstvo stambenih kredita http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=10240 . Ovakav će će natječaj ponovno biti pokrenut i ove godine kada Vlada bude usvojila državni proračun. U Ministarstvu Graditeljstva i Prostornog Planiranja su nas uputili i da im sve upite pošaljemo na e-mail adresu stanovanje@mzopu.hr a oni ce se potruditi odgovoriti sto bolje mogu. Jos jedna od adresa na koju mozete uputiti svoj zahtjev je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama. Mozete im se obratiti na 01/ 6331600.

PITANJE:                                                                                                                                                                                                                                                                                valentina.anzil: Da li se može desiti da Hrvatska zbog neispunjenih potpisanih uvjeta konkretno- ako naš deficit bude niži od dozvoljenog (dogovorenog) postotka ne dobije novce od EU? Koliki je naš deficit i koliki je dogovoreni?

ODGOVOR:                                                                                                                                                                                                                                                                            Program Vlade Republike Hrvatske, Smjernice ekonomske i fiskalne politike i Pretpristupni ekonomski programi su dokumenti koji sadrže područja pravne stečevine EU koja uređuju fiskalnu politiku. Navedenim dokumentima pokazuje se da Hrvatska namjerava provoditi svoju fiskalnu politiku u skladu s načelima koja se primjenjuju u Europskoj uniji (osobito postavljeni ciljevi razine deficita i javnog duga sukladno referentnim vrijednostima procedure pri prekomjernom deficitu¹⁰). Kriterijima konvergencije (nazivaju se još i Kriteriji iz Maastrichta jer su postavljeni Ugovorom iz Maastrichta) utvrđeno je, među ostalim, da proračunski deficit ne smije biti veći od 3% BDP-a. Ta odredba vrijedi za sve države članice EU-a koje ulaze u eurozonu (tj. koje zamjenjuju svoju nacionalnu valutu eurom). Stoga, kada Hrvatska bude uvodila euro kao nacionalnu valutu, za nju će vrijediti ista odredba o fiskalnom (proračunskom) deficitu kao i za druge članice.

Važno je istaknuti da samim ulaskom u članstvo EU-a Hrvatska neće automatski ući u eurozonu, tj. neće kunu zamijeniti eurom. Da bi ušla u eurozonu, Hrvatska će morati zadovoljiti navedeni kriterij o deficitu, kao i druge kriterije konvergencije.

Na sastanku Europskog Vijeća, održanom 9. prosinca 2011. u Bruxellesu, predsjednici država zemalja članica Europske unije donijeli su odluku u smislu daljnjeg jačanja gospodarske integracije i koordinacije Europske unije kroz uvođenje novih zajedničkih fiskalnih pravila za sve zemlje članice. Zaključci Europskog Vijeća vezano za deficit zemalja članica:

Uvođenje novih fiskalnih pravila za sve zemlje članice - Proračuni zemalja članica moraju biti uravnoteženi ili u suficitu, tj. godišnji strukturni deficit ne smije prelaziti 0,5% nominalnog BDP-a; ovo pravilo će biti inkorporirano u nacionalna zakonodavstva što će provjeravati Europski sud pravde; države čiji će se proračun zateći u prekomjernom deficitu morati će podnositi program sa definiranim potrebnim strukturnim reformama sa ciljem osiguranja korekcije prekomjernog deficita čiju će provedbu pratiti Europska Komisija i Vijeće.

Jačanje proračunske discipline zemalja članica - Pravila koja uređuju procedure vezane uz prekomjerni deficit zemalja članica (članak 126. Ugovora o osnivanju Europske unije) bit će izmijenjena uzevši u obzir sljedeće: ukoliko deficit zemlje članice premaši 3% BDP-a, uvesti će se automatske posljedice za istu u obliku mjera i kazni koje će predložiti Europska komisija.

Hrvatski sabor donio je na sjednici 23. studenoga 2010. godine Državni proračun za 2011.godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu. Za 2011. planiran je deficit od 14.885.810.859 kuna, za 2012. godinu od 10.612.801.064 kuna, a za 2013. godinu deficit u iznosu od 6.426.153.699 kuna¹¹.

PITANJE:
bojan_stipic: Kakva će biti porezna politika prema umjetninama?

ODGOVOR:
Poreznu politiku prema umjetninama svaka od zemalja članica određuje sama za sebe. Tako se na primjer u Latviji primjenjuje takozvani 
Cedularni sustav  - "Snižena" stopa od 15% koja se između ostalog odnosi  i na dohodak od umjetničkih aktivnosti¹.  Neke zemlje, kao npr. Slovenija uvele su nestandardne olakšice koje se odnose na kupnju umjetnina. O svojoj poreznoj politici prema umjetninama će Hrvatska odlučivati sama.

PITANJE:
brdaidoline: Zanima me kada će u potpunosti zaživjeti program razmjene studenta u RH?

ODGOVOR:
Prema Akcijskom planu za otklanjanje prepreka i jačanje međunarodne mobilnosti u obrazovanju za razdoblje od 2010. do 2012.²  Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, mobilnost na visokoškolskoj razini jedan je od prioriteta Bolonjskoga procesa i Republika Hrvatska je, kao potpisnica Bolonjske deklaracije, pristupila ostvarivanju ciljeva koje podrazumijeva Bolonjski proces, a među kojima je i promicanje međunarodne mobilnosti studenata i akademskog osoblja.
Međunarodna mobilnost u obrazovanju podrazumijeva provođenje određenog razdoblja života na mjestu različitom od mjesta boravka, u svrhu stjecanja novih znanja, vještina, iskustava i kvalifikacija, te je zajedno s ostalim ciljevima Bolonjskog procesa, preuzeta kao strateški prioritet u razvoju sustava visokog obrazovanja, dok je punopravno pristupanje programima mobilnosti (Programu za cjeloživotno učenje³  i programu Mladi na djelu⁴ ) pretpristupna obveza Republike Hrvatske za ulazak u Europsku uniju⁵.

U sklopu priprema za pristupanje Programu za cjeloživotno učenje i programu Mladi na djelu, 2007. godine osnovana je Agencija za mobilnost i programe Europske unije  kao nacionalna agencija za provedbu Programa za cjeloživotno učenje i programa Mladi na djelu.

Program za cjeloživotno učenje kroz svoja četiri potprograma (COMENIUS, LEONARDO DA VINCI, ERASMUS, GRUNDTVIG) omogućuje sudjelovanje studenata, učenika, zaposlenih i nezaposlenih u aktivnostima mobilnosti i aktivnostima partnerstava (rad na zajedničkim projektima s partnerima iz EU i državama EFTA-e). Program omogućuje sudjelovanje formalnog i neformalnog sustava obrazovanja, od vrtića, preko osnovnih i srednjih škola, strukovnih škola, do visokoškolskih ustanova, te ustanova koje pružaju usluge obrazovanja odraslih. Uz to, pristup je omogućen i gospodarskom sektoru putem sudjelovanja zaposlenih osoba koje se žele stručno usavršavati u inozemstvu i preko nezaposlenih osoba kojima se stručnim usavršavanjem u inozemstvu želi pružiti prilika za novo zaposlenje.

U ovom trenutku su na portalu www.mobilnost.hr otvoreni:
-    Natječaj za dodjelu stipendija za preddiplomsko i studijsko/znanstveno istaživačko usavršavanje u Republici Sloveniji u akademskoj godini 2012/2013 (rok je 15.04.2012)
-    Stipendije zaklade “British Scholarship Trust” za znanstveno istraživanje na Britanskim otocima (rok je 2.03.2012)
-    Natječaj za program Erasmus Mundus za 2012 godinu (rok je 30.04.2012)
-    Natječaj za program Mladi na djelu za 2012 godinu (rok je do 1.2.2012).

PITANJE:
kraljevskipiton: Šta će biti sa držanjem i uzgojem egzotičnih životinja koje su na cites 2 listi? U Europi je to dozvoljeno, a kod nas zabranjeno.

ODGOVOR:
Uzgoj životinja koje su na cites 2 listi nije zabranjen, osim što se kod nas legalizira (potreban legalan dokaz o porijeklu- račun ili riješenje Ministarstva kulture). Sve što se u zakonodavstvu trenutno primjenjuje primjenjivat će se i nakon ulaska Hrvatske u EU (Pravilnik o prekograničnom prometu i trgovini zaštićenim vrstama NN br. 72/2009 i 143/2010), zato što je zakonodavstvo već usklađeno.
Nakon ulaska Hrvatske u EU neke stvari će se pojednostaviti – cites dozvole više neće biti potrebne unutar EU, osim u situaciji kada će se životinje izvoziti iz Hrvatske; unutar EU potrebna je samo potvrda za oznaćene životinje - europski certifikat⁶.

PITANJE:
danijel028: Je li istina da će Hrvatska morati graditi stanove Srbima povratnicima koji su vršili agresiju na Hrvatsku?

ODGOVOR:
Pitanje vezano za status zaštićenih najmoprimaca je u nadležnosti Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je u novom sazivu Vlade nadležno za ova pitanja.
U okviru Poglavlja 23, koje se odnosi na Pravosuđe i temeljna prava, Republika Hrvatska se obvezala da će poseban naglasak staviti na područje temeljnih prava koje obuhvaća sva tradicionalna građanska prava i gdje će posebna pažnja biti posvećena: borbi protiv diskriminacije, zaštiti nacionalnih manjina, povratku izbjeglica i osiguravanju pristupa pravosuđu osobama slabijeg imovinskog stanja kroz sustav besplatne pravne pomoći⁷.
Prema istom dokumentu Republika Hrvatska treba riješiti preostala pitanja na području povratka izbjeglica, a posebno:
- potpuno provesti svoj Akcijski plan za provedbu stambenog zbrinjavanja izbjeglica –bivših nositelja stanarskog prava koji se žele vratiti u Republiku Hrvatsku, uključujući i kroz ispunjavanje ciljeva za 2008. i 2009. godinu za osiguravanje stambenog zbrinjavanja/smještaja u i izvan područja posebne državne skrbi; postići značajan napredak u osiguravanju stambenog zbrinjavanja/smještaja za sve druge uspješne podnositelje zahtjeva na temelju potpuno financiranog plana; poboljšati postupanje sa žalbama na odbijene zahtjeve za obnovu kuća,  ukloniti zaostatke u rješavanju postojećih žalbi, te ostvariti značajan napredak u obnovi  preostale imovine.

PITANJE:
danijel028: Hoće li naše more i naše šume i dalje biti naše ili će ribu loviti u našemu moru Slovenac ili Talijan i tako oduzimati kruh našim ribarima i rušiti naše šume za nekakve Europske projekte?

ODGOVOR:
Hrvatska je svoje zakone uskladila sa zakonodavstvom EU, pa tako i svoje propise vezane za svoja prirodna bogatstva. Kada Hrvatska uđe u EU zajedno sa drugim članicama EU donosit će odluku o Zajedničkoj ribarstvenoj politici. Prema zajedničkoj ribarstvenoj politici koja je na snazi do 31.12.2012. svaka zemlja s izlazom na more u EU ima zastićeni ribarski prostor od 12 nautičkih milja od polazne crte.
Zajednička ribarstvena politika (ZRP) za naredni period će isto tako, kao i do sada, propisivati pravila za očuvanje živih  bogatstava mora, ograničavanje utjecaja ribolova na okoliš, uvjete pristupa  vodama i resursima, strukturnu politiku i upravljanje kapacitetom flote, nadzor i kontrolu, zajedničku organizaciju tržišta i međunarodne odnose.
U pregovorima sa EU Republika Hrvatska je iskoristila sljedeće alate:
1. S obzirom na tradicionalni karakter hrvatskog ribarstva, Republika Hrvatska je zatražila da se u njezinom slučaju rok iz članka 14. stavka 1. i 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006, koji omogućava određena prijelazna izuzeća, produlji na 10 godina nakon datuma njezina pristupanja Europskoj uniji.
2. Republika  Hrvatska  je zatražila  mogućnost zadržavanja u primjeni određenih tradicionalnih alata kojima se ciljano love neke vrste morskih organizama i nakon pristupanja Europskoj uniji.
3. Republika  Hrvatska  je zatražila produljenje tolerancije od 15 % za minimalnu ulovnu veličinu oslića iz Priloga III Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 koja bi u njezinom slučaju trajala do 1. siječnja 2015. godine⁸.
Hrvatska je zakonom zaštitila i svoje šume. Nitko ne može doći i rušiti naše šume da bi tamo gradio nekakve Europske projekte bez suglasnosti Republike Hrvatske i svih nadležnih institucija.

PITANJE:
mprcela: Što se događalo s cijenama nekretnina u ostalim članicama kada su one ulazile u EU?

ODGOVOR:
Kao primjer što se događalo s cijenama nekretnina u zemljama koje su ušle u EU uzeli smo Bugarsku kao karakteristični primjer kretanja cijena zemlje koja je ušla u EU. U Bugarskoj su cijene nekretnina porasle jer je i ulaganje u ekonomiju te zemlje poraslo, kao i broj ljudi koji u Bugarskoj kupuju nekretnine.
Međutim, cijene nekretnina i njihov rast i pad moraju se promatrati u kontekstu generalnih ekonomskih trendova (ponajprije ekonomije eurozone, ali i mogućnosti stranih ulagača primjerice iz SAD-a).
Budući da je već sada razina cijena u Hrvatskoj visoka, ne treba očekivati dramatična poskupljenja. Nekretnine će i dalje poskupljivati, iz perspektive građana EU, Hrvatska je s nekretninama najskuplja tranzicijska zemlja, a Zagreb treći grad po skupoći, iza Ljubljane i Tallinna.
Od 1. 2. 2009. Hrvatska je osigurala isti tretman za svoje i građane EU prilikom kupnje nekretnina pa to nije izazvalo veće promjene na tržištu nekretnina.
Cijene nekretnina u Hrvatskoj mogu još više porasti poslije 2015. Iako je prvo tražila odgodu od šest godina, Hrvatska je pristala da samo do 2014. godine odgodi PDV na kupnju zemljišta. Odnosno od 2015. godine slijedi nam porez na kupnju zemljišta, koji će posljedično dići cijene nekretnina.

PITANJE:
IVranekovic: Hoćemo li mi kao građani RH morati izrađivati nove osobne dokumente (osobna iskaznica, putovnica...)?

ODGOVOR:
Do 2013. godine trebat će se izraditi nove vozačke dozvole. Bit će potrebno izraditi i nove osobne iskaznice, vozačke i registarske tablice, ali putovnice, ako imate već biometrijsku, neće trebati. “U Europskoj su uniji u upotrebi biometrijske putne isprave pa su ih sve države članice obvezne prihvatiti. Europska unija ne propisuje posebne zakone vezane uz osobne iskaznice, već su one u nadležnosti zakonodavstva država članica. Europska unija propisuje i pravila o vozačkim i prometnim dozvolama koja su dužne poštovati sve države članice. Na registarske pločice dodaje se oznaka pripadnosti EU u rokovima ovisnim o tada važećim propisima.

(Izvor: Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, 101 pitanje o utjecaju EU na živote građana, 2011., str. 32 – dostupno na http://www.delhrv.ec.europa.eu/files/file/articles-101_pitanje_za_web_18.1.2012-1327071230.pdf)

PITANJE:
ivranekovic: Brine me da ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ne dođe do toga da svi naši ili većina mozgova (intelektualaca, inženjera, profesora, znanstvenika...) ne potraži budućnost u drugim zemljama EU i tako osiromaši naš prosperitet.

ODGOVOR:
Na prvi pogled, čini se da ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj prijeti odljev mozgova: građani će se moći bez znatnih problema zaposliti u bilo kojoj državi EU, a s obzirom na to da u nekim državama stručnjaci imaju bolji status i plaću nego u Hrvatskoj, postoji mogućnost da će se dio najsposobnijih iseliti. No, kada situaciju pogledamo detaljnije, postoje razlozi zbog kojih masovan odljev mozgova nije vjerojatan. Za početak, da bi se osoba odselila u pravilu mora govoriti jezik nove države. Osim toga, iseljenje znači i napuštanje svojega mjesta, društva i često i obitelji. Naposljetku, otvorenost radnih mjesta za sve građane Europske unije znači da posao u inozemstvu nije siguran. Učenje novog jezika, nova i nepoznata okolina te konkurencija za radna mjesta sve su prepreke odljevu mozgova. Osim toga, članstvo u EU pomoći će gospodarstvu, što će pomoći u pitanju plaća i radnih mjesta, a strukturni fondovi općenito će poboljšati uvjete za rad. S obzirom na to, ulazak u Europsku uniju Hrvatskoj će, paralelno s novim izazovima, dati i značajne nove alate za suočavanje s izazovom odljeva mozgova.
(Izvor: EEF/L.J., “Prijeti li Hrvatskoj doista odljev mozgova ili naši stručnjaci ostaju”, Večernji list, 19. siječnja 2012.)
U slučaju da neka država EU privremeno (maksimalno na 7 godina) ograniči zapošljavanje hrvatskih građana na svom tržištu rada, Hrvatska prema načelu reciprociteta ima pravo napraviti isto za državljane onih država koje primjenjuju izuzeća. No, vrijedi i obrnuto: moramo ostati otvoreni prema radnicima onih država koje su nam otvorile svoje tržište rada.
Radnu snagu u Europskoj uniji karakterizira mala pokretljivost. Danas svega 2% stanovništva radi u nekoj drugoj državi članici, a najčešći razlog selidbi je ženidba, odnosno udaja. Istraživanja iz 2006. i 2008. pokazala su da je svega 1% stanovništva iz “nove” Europe odlučilo migrirati u neku drugu državu članicu EU.
(Izvor: EEF/N.B., “Strani radnici uzet će nam radna mjesta”, Večernji list, 21. siječnja 2012.)

PITANJE:
dmaradin: Hoće li se kao i do sada naknada za tjelesno oštećenje isplaćivati po hrvatskom zakonu? Ako ne, koji su kriteriji?

ODGOVOR:
Da, naknada za tjelesno oštećenje isplaćivat će se, kao i do sada, po hrvatskom zakonu s obzirom na to da pojedina socijalna statusna pitanja nisu bila predmetom pregovora RH s EU.

PITANJE:
maxdadili: Ako se na referendumu ipak donese odluka da uđemo u EU, moram li prihvatiti državljanstvo EU, odnosno, ako želim, mogu li ostati samo državljanin RH? Hvala!

ODGOVOR:
Ako Hrvatska uđe u EU, svi građani Hrvatske postaju automatski i građani Europske unije. Svaka osoba koja je državljanin jedne od država članica EU ujedno je građanin EU.
(Izvor: Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, 101 pitanje o utjecaju EU na živote građana, 2011., str. 12 – dostupno na http://www.delhrv.ec.europa.eu/files/file/articles-101_pitanje_za_web_18.1.2012-1327071230.pdf)

-----------------------------------------------

¹USPOREDNI   POREZNI   SUSTAVI    
-  Helena Blažić : OPOREZIVANJE  DOHOTKA  I  DOBITI,  Udžbenici Sveučilišta u Rijeci 2006  
 ²http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2194
 ³Lifelong Learning Programme (LLP)
 ⁴Youth in Action http://www.delhrv.ec.europa.eu/index.php?lang=en&content=1283
 ⁵Agencija za mobilnost i programe EU:  http://www.mobilnost.hr/
  ⁶Izvor: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Odjel za strateško planiranje u zaštiti prirode i europske integracije
  ⁷http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/pregovori/Izvjesce_o_vodjenim_pregovorima.pdf
  ⁸http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/pregovori/Izvjesce_o_vodjenim_pregovorima.pdf

  ⁹http://www.vlada.hr/hr/content/download/170256/2486333/file/02%20Sloboda%20kretanja%20radnika-Pregovaracko%20poglavlje.pdf

 ¹⁰ http://www.vlada.hr/hr/content/download/170420/2487922/file/17%20Ekonomska%20i%20monetarna%20politika-Izv%20o%20ispunjenju%20obveza.pdf

¹¹ Državni proračun Republike Hrvatske za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu (NN 140/2010)