Europska komisija, Europska središnja banka (ECB) i MMF poslali su mjere koje su zajedno dogovorili Grčkoj, a kojih se grčka vlada mora držati ako želi dobiti 130 milijardi eura planiranih za drugi dio paketa pomoći. Po planu trojke Grčka bi trebala srezati proračun, izvršiti poreznu reformu, osigurati kontrolu troškova zdravstva, ali i poboljšati zakone o fleksibilnosti plaća i uvesti pravila koja bi olakšala inozemna ulaganja, izvijestio je Reuters.

Također, iz EU su kazali kako su već umorni ponavljati i pregovarati o istim uvjetima te da je dosta. Glavni krivac za ustrajnost krize u Grčkoj po njihovu mišljenju je nemogućnost otvaranja ekonomije, ali i smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru. Za prošlu godinu bilo je predviđeno 30 tisuća otkaza radnicima iz državnih službi, što nije provedeno, iako se Grčka obvezala do 2015. godine smanjiti zaposlene u državnom aparatu za 150 tisuća ljudi.

Francuska i Njemačka pozvale su Grčku u ponedjeljak da se novac od kamata stavi na poseban račun kako bi se osiguralo da kreditori budu isplaćeni.

Grčka je u petoj godini recesije smanjila javni dug sa 15 posto BDP-a 2009. godine na 9,4 posto BDP-a 2011. godine, dok im za cilj ostaje dosegnuti BDP manji od 3 posto planiran za 2014. godinu.

Iako je vlada imala plan privatizacijom prikupiti 50 milijardi eura do 2015. godine, prošle godine uspjela je prikupiti tek 1,7 milijardi eura i to većinom od unaprijed dogovorenih prodaja udjela u kompaniji OTE, a za ovu je godinu bilo predviđeno prikupiti 9,3 milijarde eura i to prodajom zgrada u vlasništvu vlade, ali i prodajom udjela u naftnoj rafineriji Hellenic Petroleum, plinskim kompanijama DEPA i DESFA. No, predsjednik Agencije za privatizaciju Ioannis Koukiadis izjavio je da je taj cilj nemoguće postići zbog pada vrijednosti dionica te da se nadaju kako će za ovu godinu prikupiti 4,7 milijardi eura.