– Ograničavanje vlasništva u Ini kršilo bi osnovne principe unutarnjeg tržišta Europske unije i osnovni princip Rimskog ugovora o zabrani diskriminacije na tržištu te je gotovo sigurno da europska tijela, posebice Europske komisija, ne bi naklono gledala na takav potez, a umanjilo bi i politički kredibilitet strane koje sklopa ugovor s EU. Tako mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Gábor Iván komentira zasada tek medijske najave – budući da nisu primili službenu potvrdu Vlade RH – da se priprema izmjena zakona prema kojem nitko osim RH ne može imati više od 49 posto dionica Ine.
Riječ je o principu, a ne o Ini
– Ne može se reći što će učiniti Mađari ako zakon bude donesen, ne prije službene potvrde, ali će naša vlada, kao i svaka druga, reći da se osnovni principi moraju poštovati. Ne samo u slučaju Ine nego i bilo koje druge kompanije – ističe Iván. Zakon koji bi ograničio vlasništvo u Ini ide protiv osnovnog principa unutrašnjeg tržišta EU, a to je slobodno kretanje kapitala – objašnjava.
– Govorimo o principu, ne o Ini. Ograničavanjem slobodnog kretanja kapitala unutrašnje tržišta gubi smisao, a u vrijeme krize taj princip postaje to važniji. Takav potez nije poželjan – govori veleposlanik.
Osim što krši principe unutarnjeg tržišta, takav zakon – ograničavanje vlasništva u korist vlade – kršio bi i premisu Rimskog ugovora o zabrani diskriminacije.
– Vlada, mislim na bilo koju vladu, i parlament ne mogu prihvatiti i donijeti zakon koji bi diskriminirao tržišne igrače u korist vlade. Takav zakon ne postoji ni u jednoj od država članica – ističe diplomat. Hrvatska je s EU finalizirala tekst Pristupnog sporazuma pa bi takav zakon imao i političku komponentu.
– Međunarodna je obveza da strane slijede dogovoreno čak i kad ugovor još nije potpisan. Potez po kojem bi neka strana išla protiv dogovora, rekao bih, u najmanju je ruku čudan. Nije u skladu s međunarodnim standardima i oni koji posegnu za nečim takvim riskiraju potkopati politički kredibilitet – kaže.
No, Hrvatska još nije članica EU pa se nameće pitanje što bi mogle učiniti europske institucije.
– Komisija ne može izravno primijeniti pravo Zajednice ni pokrenuti postupak ili proceduru protiv Hrvatske. No, kao "čuvar ugovora", titula koju ima EK, siguran sam da će izreći mišljenje. Ne treba biti stručnjak kako bi se zaključilo da bi vjerojatno bilo negativno – objašnjava.
Ni mito nije razlog za zakon
Premijerka Kosor objasnila je kako izmjenu zakona treba učiniti jer postoji opravdana sumnja da je netko u tom poslu primio mito.
– To ne mijenja na stvari. Čak i ako i kad postoji sumnja u mito i nepravilnosti, riječ je o posebnom pitanju – komentira veleposlanik. Prije četiri godine Mađarska je, kako bi spriječila preuzimanje MOL-a od OMV-a, donijela zakon kojim se strateške kompanije štite od preuzimanja izvana. Taj zakon, tzv. Lex Mol, izazvao burne kritike.
– Zakon je imao ograničenja, ali ne konkretne brojke. Nakon tri-četiri mjeseca morali smo povući taj članak jer je EK pokrenuo proceduru. Pregovarali smo s Komisijom i postalo je jasno da zakon u tom obliku ne možemo zadržati pa je poništen – objašnjava Gábor Iván te dodaje: – Lex Mol je dobar primjer što se događa kad nacionalni zakon nije kompatibilan s EU principima i zakonima.
>>"Popijač se donedavno zalagao da MOL stekne većinski udjel u INA-i"
Gábor Iván: Novi zakon o INA-i neće proći u Bruxellesu Premijerka Kosor to zna, ali je pred izbore dobro za uši birača koje mo\'š kupiti za 100 kuna dodatka na mirovine. Pok. Franjo ih je odavno prokužio...\'\' stoka sitnog zuba \'\'