• OBJAVA: 29.01.2011 / 18:30
  • PRIKAZA: 19262

Misionar

Fra Vjeko spasio tisuće Tutsija, i pao od njihove ruke

Dva su ga razbojnika u travnju 1996. htjela strijeljati, ali im je uspio pobjeći.. Djecu je skrivao u samostanu, a napadače podmićivao da ih poštede

Povećaj Fra Vjeko spasio tisuće Tutsija, i pao od njihove ruke
Fra Vjeko Ćurić bio je u Ruandi od 1983. godine do smrti 1998.
Foto: ''

Tko se još ne sjeća strašnih vijesti iz 1994.: u državici Ruandi u središnjoj Africi većinski Hutui u samo sto dana poubijali su mačetama, toljagama i vatrenim oružjem gotovo milijun Tutsija. U Ruandi su se tada zatekli i hrvatski svećenici misionari, od kojih su neki riskirali svoj život da spase nedužne. Takav je bio i fra Vjeko Ćurić, i sam ubijen četiri godine kasnije, 31. siječnja 1998. Na mjestu pogibije danas je spomen-ploča, a i papa Ivan Pavao II. samo dan nakon fra Vjekina ubojstva spomenuo ga je u govoru na Trgu Sv. Petra: "Fra Vjeko još je jedna žrtva dodana dugom nizu misionara, koji su svoju ljubav prema Kristu i afričkim narodima potvrdili žrtvujući vlastiti život."

Žepče, Sarajevo, Pariz...

Još kolonijalni njemački i belgijski režimi u Ruandi favorizirali su Tutsije, što je kod većinskog plemena Hutu stvaralo mržnju. Zemlja je 1962. stekla neovisnost, a 1990. zametnuo se građanski rat, koji je 1994. kulminirao pogromom Tutsija, da bi kasnije bilo i mnogo osvete protiv Hutua. Nakon tragedije, Ruanda je pomalo uplovila u stabilnije vode.

Fra Vjeko Ćurić rodio se kod Žepča u BiH 1957. U Visokom je završio klasičnu franjevačku gimnaziju, a zaređen je 1982., nakon što je diplomirao bogosloviju i filozofiju u Sarajevu. U Parizu se pripremao za misijski poziv, a u Ruandu je otišao 1983. Prema franjevačkom planu "Projekt Afrika" nastojao je naučiti mjesne običaje i plemenske jezike, pomagao je u duhovnim i materijalnim potrebama lokalnom stanovništvu te organizirao konvoje humanitarne pomoći.

U jeku građanskog rata, gotovo svi svećenici bijelci napustili su zemlju. Vjeko Ćurić je ostao, iako je nekoliko puta bio u smrtnoj opasnosti. Spasio je nekoliko tisuća Tutsija, među njima najviše djece, koju je nazivao svojim "garama" – crnčićima.

Vezao djecu pod prikolicu

Stavljao ih je pod kamionsku prikolicu i kriomice prevozio u susjedni Burundi, skrivao u samostanu i u župnoj crkvi. Napadače je podmićivao kako bi poštedjeli nedužne. Kasnije, u travnju 1996. dva su ga razbojnika napala i htjela strijeljati, ali im je pobjegao. Nije preživio napad 31. siječnja 1998., kada je ubijen u Kivumi. Usmrtili su ga upravo Tutsiji, jer je sprečavao odmazdu nad Hutuima. Pokopan je u župnoj crkvi, koju je dao sagraditi s vjernicima, a sprovod je vodio apostolski nuncij u Ruandi, poljski nadbiskup Juliusz Jacucz.

Ocijeni:
  • Trenutno 4.69/5
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
(13)
-13
+ -
05.11.2011. u 18:22h jimbeam je napisao/la:
"Ali pokrštavanje se ne izvodi silom, nego se ljude OBRAZUJE"

Ne bi bio problem da je riječ o ljudima,nego je riječ o djeci koja ne razlikuju bajke i laži od istine!
Prijavi komentar
18
+ -
03.11.2011. u 16:21h richi je napisao/la:
Pa nije vam dano da komentirate katoličku crkvu, već čovjeka koji je hrabro dao život za spas drugih. Svi vi skupa sa mnom nemate ni trun hrabrosti nego samo ovako u stolici i smradati po vjeri i katoličkoj crkvi.Molim vas ne glumite iz daljine, nego se približite vatri, pa onda komentari.
Prijavi komentar
8
+ -
08.10.2011. u 18:05h Darthnixa je napisao/la:
koji lik
Prijavi komentar
29
+ -
25.08.2011. u 21:50h carlos_zg je napisao/la:
Vječna slava ovom hrvatskom heroju koji je dao život za ideal mira! I prijedlog gradskim poglavarstvima da se po njemu nazovu ulice..
Prijavi komentar
19
+ -
16.08.2011. u 10:03h crni oblak je napisao/la:
I kapa dole čovjeku,koji se žrtvovao da bi pomogao drugima,tu nema dvojbe nikakve,ali svi ovi smradovi u haljama,kojiiii se prodaju pod nekakve svetce,svi bi trebali proći to tamo,barem 3 mjeseca godisnje,svi oni,nek vide sta je glad prašina i borba za život,lako je ovdje propovjedat u zlatnim stolicama,odvratni su.
Prijavi komentar

Aktualno

Biznis

Sport

Kultura

Scena

Život

Regije

Prijava korisnika X


Zaboravili ste lozinku?
Facebook povezivanje X

Kako biste dovršili povezivanje svojeg Facebook profila s vecernji.hr portalom, molimo prijavite se sa svojim vecernji.hr korisničkim podacima ili kreirajte novi vecernji.hr profil.

Postojeći korisnik



Molimo da sigurnosti radi unesete korisničko ime i lozinku Vašeg večernji.hr korisničkog računa.

Novi korisnik

Zatvori

Pozdrav, korisniče Internet Explorera 6!

Kako biste još više nego do sada uživali pretražujući internetske stranice, povećali sigurnost svojega računala te tehnički i vizualno dobili najviše, molimo vas da besplatno nadogradite svoj internetski preglednik na noviju verziju ili da koristite neki od alternativnih preglednika.

Internet Explorer Mozilla Firefox Safari Google chrome Opera
Pošalji e-mail prijatelju X



Ispravi greške X



Pravila komentiranja X

Registracijom na portal Vecernji.hr i slanjem komentara na sadržaj portala korisnik prihvaća pravila komentiranja na portalu Vecernji.hr po kojima u komentarima nije dozvoljeno:

  1. psovanje, vrijeđanje, omalovažavanje
  2. govor mržnje, diskriminacija i izražavanje netolerancije
  3. pisanje velikim slovima
  4. chatanje, offtopic komentiranje
  5. spamanje ili reklamiranje stavljanjem linkova ili na bilo koji drugi način
  6. copy/paste cijelih tekstova s drugih portala, blogova i sl.
  7. repostanje uvredljivih komentara ili bilo kakvih drugih komentara koji nisu dozvoljeni na portalu
  8. korištenje prostačkog ili uvredljivog nicka te nicka u kojem je sadržano ime i prezime neke poznate osobe
  9. prozivanje administratora ili polemiziranje s administratorom na bilo koji način (prijave neprimjerenih komentara možete poslati na mail moderator@vecernji.net)

Svako kršenje pravila rezultirat će brisanjem komentara i/ili baniranjem korisnika na određeno vrijeme, a izrazito teško ili učestalo kršenje pravila brisanjem korisnika iz arhive čime će se automatski izbrisati svi njegovi prethodni komentari.

Opće uvjete korištenja u cijelosti možete pročitati na adresi:
www.vecernji.hr/page/uvjeti_koristenja