Finska je, prema prvim rezultatima drugog kruga izbora, dobila prvog predsjednika iz konzervativne Nacionalne koalicije u 50 godina. Bivši ministar financija Sauli Niinistö osvojio je 62,6 posto glasova, dok je ostatak otišao Pekki Haavistu, kandidatu Zelene lige i prvom predsjedničkom kandidatu koji nije skrivao svoju homoseksualnu orijentaciju.

Niinistö, član Nacionalne koalicije, naslijedit će Tarju Halonen, prvu predsjednicu u finskoj povijesti, čiji su socijaldemokrati to mjesto držali posljednjih 30 godina. Halonen je pobijedila Niinista na izborima 2006. godine te se nakon dva odrađena mandata – prvi je osvojila 2000. godine – više ne može kandidirati za predsjedničko mjesto.

Finski premijer Jyrki Katainen također je iz Nacionalne koalicije. Međutim, riječ je o koalicijskoj vladi, a među ljudima koji je čine su i članovi Socijaldemokratske stranke.

Finska ima parlamentarni politički sustav u kojemu predsjednik igra pretežno ceremonijalnu ulogu. Unatoč tome, predsjednik je važan čimbenik u oblikovanju javnog mnijenja, a stoga je posebno znakovito što su, u vrijeme kada Europska unija proživljava krizu, oba kandidata u drugom krugu proeuropski nastrojena. Euroskeptik Paavo Väyrynen u izbornoj je utrci završio treći, dok je najglasniji antieuropski kandidat Timo Soini iz stranke Pravi Finci bio tek četvrti.

Niinisto, koji je bio ministar financija u vrijeme kad se Finska odlučila za euro, zalaže se za ostanak u eurozoni unatoč krizi. Finska je jedna od samo nekoliko zemalja eurozone koje još uvijek imaju najviši kreditni rejting, AAA. Međutim, očekuje se kako će ova godina donijeti rast od samo 0,4 posto uz mogućnost nove recesije.