Podaci o lanjskoj zaradi pokazuju da se promjenama najžešće protive oni koji na studentima najviše i zarađuju
Fakulteti protiv zakona: Ne damo novac od školarina!
Ekonomski fakultet u Zagrebu od države dobio 60, a projektima zaradio 95 milijuna kuna
Nema novca! Kada su u pitanju fakulteti, tu toliko ponavljanu rečenicu u 2010. godini najglasnije izvikuju upravo oni koji najviše i zarađuju. I to mimo državnog proračuna. I upravo ti fakulteti najžešće se opiru predloženom Zakonu o sveučilištu kojim bi se, među ostalim, definirala visina školarina i uveo red u trošenje tako zarađenog novca. Jer sada kontrole o tome kamo ide novac koji fakulteti zarade "sa strane" gotovo i nema.
Za njih nema krize
A u skupinu onih koji znaju zaraditi ubrajaju se uglavnom ekonomski fakulteti u državi te Pravni i Građevinski fakultet. Svi oni redom i u krizi pune svoje kase tzv. vlastitim prihodima – studentskim školarinama, prihodima od suradnje s gospodarstvom...
Rekorder je Ekonomski fakultet u Zagrebu koji je, uz nešto više od 60 milijuna proračunskih kuna, uprihodio dodatnih 95 milijuna, od čega oko osam milijuna na račun školarina. Poduzetnima su se pokazali i na Ekonomiji u Splitu kojoj je država dala oko 22 milijuna kuna, a na školarinama i projektima fakultet je zaradio još 25 milijuna.
– Svaku kunu koju student uplati potrošimo isključivo u procesu, odnosno za napor nastavnika koji rade daleko više od zakonom propisane norme. Vi morate znati da mi imamo oko 3800 studenata, a samo 86 nastavnika. Neki drugi fakulteti u našem okruženju s istim brojem studenata imaju dvostruko više nastavnika i samim time od države dobiju dvostruko više novca iz proračuna. Stanje treba ozbiljnije sagledati – kaže Branko Grčić, dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu.
– Ali ako je državi – dodaje – u interesu da nam smanji broj studenata, neka to kaže.
Bit ćemo gospoda
– Tada ćemo imati 25 posto manju plaću, a radit ćemo upola manje, bit ćemo gospoda profesori, odraditi što imamo sa svojih 50-ak studenata i ići na rivu piti kavu – napominje Grčić.
Ništa manje ogorčen nije ni Željko Potočnjak, dekan Prava u Zagrebu, fakulteta koji se u posljednje vrijeme spominje kao kolovođa borbe protiv novog Zakona o sveučilištu.
– To je najobičniji mobing. Kada kažete da se s nečim ne slažete, odmah vas pokušaju diskreditirati. Nas sada pokušavaju izolirati i izložiti posebnom pritisku. Nekorektno je da se s podacima različitih revizija izlazi u vrijeme predlaganja novog zakona. To je krajnje neprimjeren pritisak na fakultete. Revizija je kod nas već dva mjeseca i traži se način da nas se prisili da šaptom padnemo i da prihvatimo promjene s kojima se ne slažemo – oštar je Potočnjak.
Da se neki dekani osjećaju "ucijenjeni", potvrđuju i glasine koje se ovih dana šire sveučilištem i prema kojima je Ministarstvo obrazovanja priprijetilo izvlačenjem "prljavog veša" ne podupre li se novi zakon. U početku, kaže naš izvor, dekani nisu te prijetnje shvaćali previše ozbiljno. No stvari su se promijenile nakon što je u javnosti završila priča o netransparentnom trošenju novca na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Podjela na "stručnjake" i "derače"
S obzirom na novac koji dobiju od države i onaj koji sami zarade, fakultete se etiketiralo na "stručnjake" i na "derače". Prvi su oni koji osim novca što ga dobiju od države zarade dosta, sudjelujući u različitim projektima i surađujući s gospodarstvom. Među takvima su zagrebački Kineziološki, Šumarski, Prometni i Građevinski fakultet te Građevinsko-arhitektonski fakultet u Splitu. U onu drugu skupinu, "derače" koji znatan novac dobiju od školarina, idu uglavnom ekonomski fakulteti, ali i Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu te Pravni i Pomorski fakultet u Splitu. Na školarinama ti fakulteti zarade od 17 do 22 posto ukupnog iznosa vlastitih prihoda.
Nisu svi fakulteti manipulirali školarinama
I sami dekani pojedinih fakulteta priznaju da su neki od njihovih kolega manipulirali prihodima i umjesto podizanja studentskog standarda novac usmjeravali u vlastite honorare, putovanja, reprezentaciju...
– Mi to nismo nikad radili, ali postoje indicije da neki jesu, ali takvih nije velik broj. Nije korektno da se galama podigla na sve fakultete. Ima onih, a među njima je i naš, koji su ulagali u studente i njihove potrebe – upozorava bivši dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje prof. Izvor Grubišić.
– Treba uvesti red, to potpisujem odmah, ali pritom se ne smije zaboraviti da novoponuđena zakonska rješenja imaju niz nedostataka – kaže Grubišić. I dekan Prava u Zagrebu Željko Potočnjak upozorava na činjenicu da novi zakon gura politiku na sveučilišta.
Fuchs: Izmjene Zakona donijeli smo po uzoru na članice EU
Ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs jučer je na prvoj sjednici Rektorskoga zbora u ovoj akademskoj godini održanoj u Osijeku s rektorima hrvatskih sveučilišta raspravljao o nacrtima prijedloga Zakona o sveučilištima, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti.
– Bilo je burnih odbacivanja da ništa ne valja, a dolazila su od određenih skupina. Vjerujem da oni nisu ništa pomno proučili niti znaju što se tim zakonima predlaže. Ovo je primjeren i konstruktivan akademski način komuniciranja, za razliku od nekih prijašnjih. Bez obzira na sve, najiskrenije zahvaljujem svima koji su davali komentare. Dosad smo dobili više od tisuću vrlo jasnih i konkretnih komentara koje će stručne službe Ministarstva analizirati i grupirati. Kad to bude gotovo, u suradnji s akademskom zajednicom prirediti ćemo drugi nacrt zakona – kazao je Fuchs. Dodao je kako ne stoji da se na izmjenama ovih zakona zarađuju politički bodovi. – Oni nisu nikakva opasnost za otvaranje nekakvih pregovaračkih pozicija ili poglavlja. Neprimjereno je da na tome zarađujemo političke bodove – tvrdi ministar obrazovanja. Kaže kako izmjene nisu rađene napamet već po uzoru na brojne svjetske države i članice Europske unije.
– Intencija prijedloga zakona nije bila nipošto da politika uđe u sveučilište, nego da se postavi vrlo odgovorna pozicija vodećih ljudi sveučilišta i instituta radi korištenja, tj. upotrebe javnih financijskih sredstava – dodao je. (kh/VLM)
naravno da je sve povezano. U tome je sva težina života, ali i sva ljepota. No, u pravu si, ništa se ne postiže preko noći, a Hrvatska je do sada prokockala godine i godine, generacije. I kada bi se, preko noći, uspjelo rješiti korupciju, opet ostaje moralna defektnost i nedostatnost slobodnomislećeg, društveno svijesnog i odgovornog kadra.















