Želi li Hrvatska ostvariti ambicije ubrzanog tempa ulaska u EU te iduće godine potpisati pristupni ugovor, treba se ozbiljno primiti posla ne bi li se do kraja godine ispunilo čak 21 mjerilo koje je uvjet za zatvaranje Poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna ljudska prava.

Sudeći po dokumentu koji sadrži zajedničko stajalište EU, za ministra Davorina Mlakara nema odmora jer Ministarstvo uprave treba izraditi potpuno novi sustav nagrađivanja državnih službenika.

Sposobni činovnici

Uz to što ima još dosta posla na ispunjavanju mjerila, Vlada mora potrošiti i znatnija sredstva u niz ulaganja koja zahtijeva ulazak u EU. O kolikoj je ukupnoj stavci riječ nismo uspjeli doznati jer se radi o proračunima više ministarstava i institucija koje nitko nije zbrajao.

No, u glavne stavke ide tehničko opremanje USKOK-a te policijskih takvih ureda, ali i ulaganja u Državnu školu za suce te informatizaciju sudova. USKOK bi na policijskoj razini trebao stajati oko milijun eura koji bi se namaknuli iz fondova EU, dok su za Državnu školu za suce već predviđena sredstva. Prema riječima ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića, proračunska sredstva za školu predviđena su kroz tri godine, a ove ona iznose 10 milijuna kuna. O informatizaciji sudova kaže da se tu provodi više programa te da su svi financijski zaokruženi. Premda se trenutačno radi o ulaganjima, u konačnici bi ona trebala značiti gospodarski prosperitet. Osobito bi se to trebalo vidjeti u traženoj reformi javne uprave, čija se reforma traži u mjerilima. Cilj reforme treba biti stvaranje sposobnih, nepotkupljivih i politički neovisnih činovnika.

– Hrvatska bi trebala uzeti njemačko-austrijski model državne i javne uprave u kojem su od prvog dana zaposlenja jasno definirani planovi, programi i kriteriji za napredovanje u karijeri. Od pripravničkog staža utvrđeni su planovi koji se svode na cjeloživotno učenje i obrazovanje. Kroz stalne tečajeve, seminare... radi se diferencijacija i uža specijalizacija činovnika, a sposobnost je glavni kriterij za napredovanje. Tako se postiže puna profesionalnost i izbjegava politički utjecaj na činovnike. Razvija se časna profesija činovnika, dok je danas u RH sramota reći da si državni činovnik. Takav model imali smo u Hrvatskoj za vrijeme Austro-Ugarske, a da ga ponovno uvedemo, trebat će nam jedno desetljeće – smatra ekonomski analitičar Damir Novotny i napominje da fakultetska obrazovanost u njemačko-austrijskom modelu javnih službi nije uvjet za zapošljavanje. Fakultete, kaže, imaju samo glavni menadžeri, a ostali prolaze kroz stalne tečajeve u doškolovanju.

Zakon o plaćama do 2011. godine

Zakon o državnim službenicima Vlada planira izmijeniti do kraja godine. Tu je i donošenje Zakona o plaćama u javnom sektoru koji su sindikati već prepoznali kao način na koji bi se zaobišli kolektivni ugovori i kako bi se zaposlenima ukinula neka stečena prava. Donošenje zakona u planu je 2011.