Predstavite konkretnu strategiju uvođenja poreza na imovinu, ojačajte nadzor nad proračunskim rashodima, ubrzajte zakonsko povećanje dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina, do ožujka 2015. provedite drugu fazu reforme Zakona o radu… – to su neke od ekonomskih preporuka koje je Europska komisija danas dala Hrvatskoj.
Osim preporuka, Komisija je ocijenila i rebalans hrvatskog proračuna, odnosno mjere koje je hrvatska Vlada dosad poduzela u tzv. proceduri prekomjernog deficita. Hrvatska će ove godine postići zacrtani cilj smanjenja deficita i, iako će cilj za 2015. biti promašen za jednu četvrtinu postotka BDP-a, Komisija daje pozitivnu ocjenu: "Hrvatska je poduzela mjere koje su potrebne za postizanje strukturnih ciljeva u proceduri prekomjernog deficita i Komisija smatra da procedura za Hrvatsku može biti u statusu mirovanja".
– Današnja odluka ohrabrujuća je vijest za Hrvatsku. EK prepoznaje uvjerljive napore koje je Hrvatska poduzela te ocjenjuje da bi planovi iz Nacionalnog programa reformi trebali biti dovoljni u rješavanju makroekonomskih ravnoteža. U proceduri prekomjernog deficita, Komisija ocjenjuje da je Hrvatska poduzela efikasne mjere i da nije potrebno poduzimati korektivne mjere – komentirao je Neven Mimica, europski povjerenik iz Hrvatske.
Hrvatska Vlada ukupno je od Bruxellesa dobila osam ekonomskih preporuka koje će morati ugraditi u svoju politiku i sve relevantne dokumente, a nakon toga i izvijestiti Bruxelles o tome kako ispunjava te preporuke.
Prva preporuka odnosi se na proračun. Hrvatska treba "potpuno provesti proračunske mjere donesene za 2014." i "dodatno precizirati mjere najavljene za 2015. i 2016." te ojačati proračunsku strategiju. "Do ožujka 2015. provesti detaljno preispitivanje rashoda", preporučuje EK. Do listopada ove godine Hrvatska treba zakonski utemeljiti Povjerenstvo za fiskalnu politiku te ojačati njegovu neovisnost od svih ministarstava. "Na temelju nadogradnje planova navedenih u nacionalnom programu reformi predstaviti konkretnu strategiju za reformu povremenog oporezivanja imovine", kaže se u dokumentu Komisije. Europski birokrati su, naime, uočili da je hrvatska Vlada u nacionalnom programu reformi najavila uvođenje poreza na imovinu 2016. godine, ali i da "još nije utvrđena operativna struktura navedenog plana i porezne osnovice". Stoga u jednoj od preporuka traže upravo to: operativne detalje o tome kako će izgledati porez na imovinu kojeg je Milanovićeva Vlada pismeno obećala Bruxellesu uvesti 2016., iako je sam premijer Zoran Milanović nakon toga javno rekao da će se "svim raspoloživim sredstvima boriti" da taj porez ne bude potreban.
Druga preporuka odnosi se na mirovinski sustav i Komisija traži da se do ožujka 2015. usvoji "zakonodavstvo za ubrzavanje planiranog usklađivanja zakonski određene dobi za umirovljenje za žene i muškarce i poticanje planiranog povećanja zakonski određene dobi za umirovljenje na 67 godina". Što znači jedna takva tipično birokratska rečenica? To znači da je Bruxelles zadovoljan izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju provedenim na prijedlog ministra Miranda Mrsića u prosincu 2013., no nije zadovoljan time što će najvažnija promjena uvedena tim novim zakonom stupiti na snagu tek 2031. godine. Stručnjaci u Komisiji koji su pisali preporuke za Hrvatsku smatraju da zakonska obveza o odlasku u mirovinu sa 67 godina treba stupiti na snagu puno ranije jer je, kako pišu, "2031. nedovoljno ambiciozna s obzirom na demografska kretanja".
Bruxelles u sklopu ove druge preporuke traži od Banskih dvora i da smanje mogućnost za rano umirovljenje, da se strože kontroliraju invalidske mirovine te da se ubrza "integracija" mirovina po posebnim propisima u opći mirovinski sustav. Prevedeno, da se ubrza ukidanje povlaštenih mirovina gdje god je to zakonski moguće. "Ojačati troškovnu učinkovitost sektora zdravstva, među ostalim u bolnicama", preporučuje Komisija.
Treća preporuka odnosi se na tržište rada i traži da se do ožujka 2015. provede druga faza reforme Zakona o radu "uz savjetovanje sa socijalnim partnerima, osobito u pogledu uvjeta otpuštanja i radnog vremena te u cilju sprečavanja daljnje segmentacije tržišta rada, među ostalim za mlade ljude". Do kraja 2014. Hrvatska treba izraditi planove za rješavanje neprijavljenog rada.
I četvrta preporuka odnosi se na još jednu mjeru koju treba provesti do kraja ove godine: "provesti reviziju sustava poreza i naknada te predstaviti akcijski plan kako bi se poboljšala ponovna aktivacija neaktivnih i nezaposlenih osoba". Sustav socijalnih naknada treba konsolidirati tako što će se na jednom mjestu vidjeti svi podaci o imovini neke osobe. "Poboljšati učinkovitost i prikladnost naknada socijalne pomoći njihovom boljom usmjerenošću", kaže se u četvrtoj preporuci.
Peta preporuka traži od hrvatske Vlade da poboljša poslovno okruženje. "Konkretno, do ožujka 2015. utvrditi cilj za znatno smanjenje administrativnih zahtjeva, uključujući parafiskalne namete".
Šesta preporuka traži od Hrvatske da do listopada ove godine predstavi detaljan plan za upravljanje javnom imovinom u 2015. godini.
"Osigurati da se poduzećima pod nadzorom države upravlja na transparentan i odgovoran način, a posebice ojačati zahtjeve osposobljenosti za članove uprave i nadzornih odbora koje predlaže država te uvesti javni registar imenovanja. Učvrstiti sprečavanje korupcije u javnoj upravi te poduzećima u državnom vlasništvu i pod nadzorom države, među ostalim većim ovlastima za provjeru Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Ojačati transparentnost i učinkovitost javne nabave na središnjoj i lokalnoj razini te sposobnost praćenja provedbe i otkrivanja nepravilnosti", preporučuje Europska komisija.
Sedma preporuka govori i o predstečajnim nagodbama: traži se da do kraja ove godine bude "ojačana uloga trgovačkih sudova u praćenju transparentnosti i zakonitosti u primjeni trgovačkog predstečajnog postupka".
"Na temelju raširene upotrebe predstečajnog postupka 2013. postignut je određen uspjeh u rješavanju problema servisiranja duga s kojima su se poduzeća suočila u kontekstu složenih, skupih i dugotrajnih stečajnih postupaka. Međutim, taj je instrument potrebno znatno ojačati rješavanjem niza nedostataka, poput nedovoljno objašnjene uloge države u postupku, jačanjem uloge trgovačkih sudova u potvrđivanju tužbi i solidnim planovima za restrukturiranje, proširivanjem opsega postupka kako bi se omogućilo učinkovito restrukturiranje prije nego što dužnik postane nesolventan, te rješavanjem nedostataka u primjeni zakona", piše u dokumentu Komisije.
I, konačno, u osmoj preporuci Komisija traži da se dodatno revidira otpornost hrvatskih banaka na stresne poremećaje te provjeri kvaliteta njihove imovine, sve u skladu s pravilima Europske središnje banke. Naime, portfelji četiriju najvećih banaka u Hrvatskoj, koje su u stranom vlasništvu, obuhvaćeni su revizijom kvalitete imovine i tzv. stres testovima kroz mehanizme euro zone. No, Komisija želi da se takvi "stres testovi" provedu i nad srednjim i malim bankama u Hrvatskoj "koje bi mogle imati niže razine kapitala i manje otpornu kvalitetu imovine, a koje su potencijalno važne za financijsku stabilnost".
Zar nije bolje da direktno upravljaju našom zemljom? Mi ne trebamo više naše političare. Nek upravljaju nama kao kolonijom i ne trebaju više direktive.