Radni običaji kakve danas poznajemo uskoro će biti samo dio nostalgične prošlosti. Zaposliti se u jednoj tvrtki, u mjestu rođenja ili gradu koji sami izaberemo i nakon 40-ak godina rada na istom radnom mjestu otići u mirovinu sa 65 godina, uskoro bi mogla postati samo sjetna priča. Gospodarska kriza koja je uzdrmala cijeli svijet već je promijenila tržište, a ono što se najavljuje bit će potpuno novi svijet rada, koji do sada nismo poznavali. Europljani će se tako u 55. godini, umjesto da se već lagano počinju pripremati za mirovinu, morati vratiti u klupe i studirati kako bi se uhvatili u koštac s novim izazovima koji će ih dočekati u idućih, posljednjih, 20 godina radnog vijeka. Ovakva vizija ne dolazi iz SAD-a, najkapitalističkije zemlje svijeta, ni iz Japana, ni iz tradicionalno radom opsjednute Njemačke. Ne, ovakav novi svijet rada nije prijedlog najsurovijih neoliberalnih sustava, koji lagano tonu pod pritiskom recesije, sve većeg raslojavanja na superbogate i sirotinju, što prijeti socijalnim nemirima u gotovo cijelom svijetu.

Nerealna očekivanja

Ovakva vizija tržišta rada i obrazovanja dolazi iz Švedske, zemlje koja slovi za socijalno najosvješteniju kapitalističku zemlju.

Švedski premijer Fredrik Reinfeldt upozorio je da će Šveđani morati raditi čak i do 14 godina dulje nego danas da bi im mirovine bile na današnjim razinama. U suprotnom, mirovine će biti sve manje i manje.

Uoči sastanka s kolegama iz nordijskih i baltičkih zemalja, čija je tema kako potaknuti starije da što dulje budu radno aktivni, Reinfeldt je kazao da bi poslodavci bili mnogo otvoreniji prema zapošljavanju starijih od 55 godina, kada bi znali da će oni još dugo raditi.

– Mirovinski sustav nije utemeljen na čaroliji. Riječ je o socijalnoj sigurnosti koja se temelji na općoj redistribuciji i radu građana. Ako ljudi misle da možemo živjeti dulje, a kraće raditi, mirovine će se smanjiti – kazao je Reinfeldt u razgovoru za švedski list Dagens Nyheter. Prema njegovim riječima, poslodavci teško mogu zaposliti nekoga sa 55 godina ako znaju da će on za pet-šest godina otići u mirovinu, ali bi ga svakako zaposlili ako bi on radio još dva desetljeća, do 75. godine. U Švedskoj se sada može u mirovinu sa 61 godinom, a puna mirovina stječe se sa 67. godina.

– Svakome bi trebalo biti jasno da mirovinski sustav neće moći još dugo izdržati sadašnju situaciju jer se životna dob stalno produljuje, a radni vijek ostaje isti. Imamo samo dva rješenja: ili će radni vijek biti produljen ili će se morati smanjivati mirovine – kazao je Reinfeldt.

Švedski problem danas je taj, ističe premijer, što svi i dalje očekuju mirovinu sa 65. godina, s istim standardom, iako broj umirovljenika raste u odnosu na broj radnika. Njegova vizija je odlazak u mirovinu sa 75 godina, što je malo manje od sadašnjeg prosječnog života u najrazvijenijim zemljama Europe.

U Hrvatskoj je gornja granica za odlazak u mirovinu 65 godina za muškarce i 60 godina za žene. Osim onih koje narod bira na izborima (zastupnici, premijer, predsjednik), u Hrvatskoj iznad propisane gornje granice mogu raditi samo sveučilišni profesori i liječnici.

Više karijera

A da bi Šveđani, a vjerojatno i drugi Europljani, mogli raditi do 75., Reinfeldt smatra da će ljudi morati imati više od jedne karijere. Priznaje da je takvo razmišljanje velik izazov, ali da prolaze vremena kada nam je čitav život određivala ideja cijeli život radimo isti posao. Po njemu, ljudi će ubuduće morati biti spremni i pod starije dane promijeniti profesiju. Reinfeld si dobro može zamisliti davanje studentskih stipendija za sve starije od 55 godina, da bi zadovoljili nove potrebe tržišta rada.

– Možda ima smisla i o tome razmisliti – zaključio je premijer Fredrik Reinfeldt.