Turska vojska bila je godinama stup suvremene države i čuvar sekularizma, no od prije nekoliko dana ta je vojska na koljenima, a njezin je donedavni zapovjednik, general Ilker Basbug od prije nekoliko dana u pritvoru.
– Pod optužbom da su dosadašnji generali pripremali vojni udar, Erdogan je vojni vrh popunio svojim ljudima i vojska mu sada ne predstavlja opasnost. Stabilna vlada u Ankari i apsolutna lojalnost vojnog vrha neophodna je i zbog sve veće uloge Turske u NATO savezu i zbivanja u Siriji i Iranu, gdje će Ankara igrati vrlo važne uloge - kaže analitičar Zoran Grgić.
Čuvari reformi
Basbugovo uhićenje samo je nastavak procesa u kojemu je prošle godine pod optužbom kovanja zavjere za svrgavanje s vlasti posječen dio vojnog vrha koji su činili pukovnici, majori i ostali srednje visoki časnici, ali i prvi slučaj kada je prekršeno nepisano pravilo koje vrijedi još iz Atatürkovih vremena, da se generale ne uhićuje što god učinili.
Optužba tvrdi da je Basbug u vrijeme dok je bio na čelu turskog Glavnog stožera dopustio nekim internetskim portalima, kojima su potajno administrirali vojni časnici, iznošenje protudržavne propagande, što ga, tvrde suci istrage, povezuje s Ergenekonom, tajnom ilegalnom i dobro naoružanom organizacijom koju čine vojni časnici, odvjetnici i poslovni ljudi, koja još od 2007. radi na pripremi vojnog puča protiv Erdoganove vlade.
– Turska vojska jedna je od najsnažnijih i najcjenjenijih vojski na svijetu, i tragikomično je kada se nekoga tko zapovijeda takvom silom optužuje za vodstvo terorističke organizacije - komentirao je general Basbug svoje uhićenje.
Još od vremena Atatürka koji je svojim reformama Tursku izveo iz srednjeg vijeka i gotovo preko noći uveo je u 20. stoljeće, vojska je jamac sekularizma i nemiješanja islama u upravljanje državom. Duboke Atatürkove reforme uključivale su zabranu nošenja burki, uvođenje latinice umjesto arapskog pisma i niz drugih promjena. Atatürk je i u vrijeme svojega predsjednikovanja imao veliku potporu vojske koja je Tursku branila od povratka na staro i od svakog utjecaja islamskog radikalizma u unutrašnjoj politici, a taj se stav turskog stožera zadržao i nakon Atatürkove smrti 1938.
Preduhitrio generale
Vojska je u posljednjih pola stoljeća četiri puta svrgavala civilnu vlast, a posljednji vojni udar izveden je 1997. kada je srušena koalicijska vlada Necmettin Erbakana koja je koketirala s islamom. Takva pozicija turske vojske u društvu nije odgovarala aktualnom premijeru Reçepu Erdoganu, osnivaču i vođi proislamističke stranke AKP koja redovito dobiva više od 35 posto zastupnika u turskome parlamentu. Znajući da Erdogan predstavlja religiozne konzervativce, bilo je pitanje vremena kada će se vojska pobuniti protiv aktualne vlade, pa je premijer uhićenjem časnika, ali i niza svojih kritičara te slobodnih novinara, preduhitrio stvar. Analitičari smatraju da vojska sada nema snage za vojne udare te da je u unutrašnjoj politici ostala slomljene kičme, čime ne raste samo utjecaj Erdogana već i Gulena, islamističke organizacije koja upravlja većinom medija u Turskoj.
Religiozni fasizam se siri na Europu.