Trenutak kad Europska komisija objavi da je Hrvatska ispunila sva mjerila u poglavljima označit će kraj jedinstvenog pregovaračkog procesa. Hrvatska je – kao nijedna druga država – prolazila strogu provjeru i procjenu učinjenog, a taj će presedan postati model za proširenje EU. Gotovo 4000 ljudi radilo je na pregovorima, apsolvirano je 35 poglavlja – o dva se nije pregovaralo – koja su osigurala da se Hrvatska prilagodi EU.
Primjer ribarstva
Što je Hrvatska postigla pregovorima? Politiku pregovaranja, odnosno prilagodbe države kandidatkinje, možda najbolje ocrtava poglavlje Ribarstvo, privremeno zatvoreno prije nekoliko dana. Nije samo riječ o preuzimanju zajedničke pravne stečevine, prava i obveza na kojima se zasniva EU nego i o uvjetima i načinima njihove primjene. Kad su, primjerice, hrvatski ribari izrazili strah da će im europska regulativa uništiti posao jer zabranjuje koćarenje na udaljenosti manjoj od tri milje od obale, što bi bilo katastrofalno rješenje u Istri zbog specifičnog podvodnog reljefa, nisu bili u pravu. Hrvatska je uspjela dobiti prijelazno razdoblje u kojem će koćarice smjeti loviti na udaljenosti do milje i pol, s napomenom da – obavi li Hrvatska dodatni posao i načini dobar plan upravljanja ribljim fondom – ta prijelazna razdoblja mogu postati trajna iznimka. Pojednostavnjeno: Hrvatska nije samo preuzela regulativu nego ju je prilagodila svojim potrebama i specifičnostima te interesima. Baš zbog takvih osjetljivih stvari, dio onoga o čemu se pregovaralo još nije poznat široj javnosti jer su poglavlja samo privremeno zatvorena. Država na taj način, objašnjavaju, štiti svoje interese. Ipak, morat će objaviti sažetke onoga što je postignuto pregovorima kako bi građani na referendumu, koji će biti nakon potpisivanja pristupnog ugovora, mogli donijeti odluku jesu li za ulazak u EU ili protiv njega. Snažna informativna kampanja koja tek treba uslijediti morat će do kraja objasniti – i otkloniti – zablude i dezinformacije, poput sad već legendarne tvrdnje da će u EU sir i vrhnje biti zabranjeni.
Objasniti građanima
Hrvatska će morati objasniti građanima prednosti – veća mobilnost ljudi i proizvoda, unutrašnje tržište, bogati fondovi od kojih može profitirati posebno lokalna samouprava... – koje pružaju velike mogućnosti, ali i rizike za one koji se ne budu prilagodili. Na građanima je da iskoriste te prednosti i da se pokrenu. Ili, kako je u intervjuu Večernjem listu objasnio mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Gábor Iván, u njegovoj državi je nakon pristupanja bilo poljoprivrednika koji su od poticaja, umjesto da ih ulažu u proizvodnju, kupovali televizore, automobile...
– Kupiš li auto, izgubit ćeš tržište – sažeo je EU filozofiju.
Gore nego pristupanje Kraljevini SHS! A još gore nego ujedinjenje u Jugoslaviju! Naj........smo! Ali dok nam ga ne metnu nećemo se opametiti. Za 5-6 godina ovaj ludi narod opet će tražiti natrag svoju državu. Zašto? Zato jer smo stvarno ludi!