Državna administracija za svoje dužnosnike i službenike na rok od dvije godine nabavlja 10.550 “pametnih” mobitela, 10.650 pretplatničkih brojeva (SIM kartice), USB-uređaje i 4.700 kartica za stickove, računala i tablete, a procijenjena vrijednost te nabave, koja uključuje i 125 milijuna besplatnih minuta razgovora, 4,7 milijuna SMS i MMS poruka... iznosi 40 milijuna kuna. No, u Vladi se nadaju da će stvarna cijena postignuta na natječaju za usluge mobilne telefonije za razdoblje od 24 mjeseca biti mnogo niža od procijenjene.
– Očekujem mnogo, mnogo nižu cijenu jer osjećam da će se HT i VIP “potući” i ponuditi znatno nižu cijenu od procijenjenih 40 milijuna. Ovaj natječaj raspisujemo jer 29. srpnja ističe dvogodišnji ugovor potpisan 2011. godine. Tada je Državni ured za središnju javnu nabavu prvi put proveo objedinjenu javnu nabavu za usluge mobilne telefonije, a rezultati su bili fantastični. Iako je procijenjena vrijednost dvogodišnjeg okvirnog sporazuma bila 47 milijuna kuna, na natječaju je pobijedio HT s ponudom od samo 13 milijuna kuna. Iako je ove godine nabava šira jer se nabavlja oprema za čak 35 državnih tijela (sva ministarstva, Vlada i svi Vladini uredi, Ured predsjednika, Sabor...) poučeni iskustvom iz 2011. očekujemo i sličnu konačnu cijenu – kaže nam izvor iz Vlade dodajući da treba pohvaliti vladu Jadranke Kosor koja je 2011. objedinjenom javnom nabavom za mobilnu telefoniju na godišnjoj razini uštedjela više od 60 posto u odnosu na prijašnje godine.
Iz natječajne dokumentacije Državnog ureda za središnju javnu nabavu, procijenjena vrijednost nabave mobilnih telefonskih usluga za 10.650 pretplatničkih brojeva za razdoblje od 24 mjeseca iznosi 33 milijuna kuna, što znači da će prosječan mjesečni trošak po korisniku mobitela (uključujući i cijenu samog uređaja i pretplatu i sve pozive) iznositi 129 kuna.
S obzirom da se nabavlja 10.550 mobitela, a da je u 35 državnih tijela obuhvaćenih nabavom zaposleno mnogo više osoba, jasno je da pravo korištenja mobitela neće imati svi. Naš sugovornik iz Vlade pretpostavlja da će u ministarstvima oko 10 posto zaposlenih imati to pravo.
>>Prvi stvarni test pravne države – Jesu li stranke iznad zakona!?
