Sve veće dubioze u zdravstvenom sustavu, koje rastu i nakon lanjskog upumpavanja 3,3 milijarde kuna, posljedica su raskoraka između načina financiranja zdravstva i napretka u medicini. Zdravstvene usluge, naime, svuda u svijetu poskupljuju godišnje između 10 i 12 posto, jer se uvode nove dijagnostičke tehnologije, proizvode novi lijekovi itd., što proračun, koji oscilira dva-tri posto iz godine u godinu, nikako ne može pratiti. Svake se godine stvara dug od oko tri i pol milijarde kuna.
Pitanje financiranja
– Rješenje je hitno donošenje novog zakona o zdravstvenom osiguranju, koji bi omogućio financiranje zdravstva ne samo iz proračuna nego i iz drugih izvora, a to su različita dobrovoljna osiguranja i različita obvezna dopunska osiguranja. Suvremeni se zdravstveni sustavi financiraju tako da se 90 posto financira na socijalnom principu solidarnosti, a 10 posto mora biti na tržištu. To je minimum tržišta koji se mora uvesti inače će doći do kraha sustava – tvrdi dr. Andrija Hebrang, nekadašnji ministar zdravstva.
Dopunsko, koje bi bilo obvezno za sve osim za djecu i nezaposlene, nipošto ne smije biti u proračunu. Polica osiguranja bila bi u konačnici dvostruko skuplja od današnje, ali se zakonski mogu urediti različite kategorije, kao i postupno uvođenje više doplate, ovisno o gospodarskim kretanjima za svaku godinu.
– Primjerice, ako bi koštala 10 kuna više nego danas i ako bi je platilo tri milijuna ljudi, to je 360 milijuna kuna godišnje, a uz 40 kuna skuplju policu amortizirao bi se minus u zdravstvu – navodi Hebrang. Takav je zakon on pripremio 2004., ali je tadašnji koalicijski partner HDZ-a, HSS, bio protiv jer je pod svaku cijenu odlučio da sve mora biti besplatno.
Poremećena organizacija
Reorganizacija koju danas provodi ministar dr. Rajko Ostojić neće spasiti zdravstveni sustav, tvrdi Hebrang.
– Smjenskim radom, spajanjem odjela, tzv. outsorcingom nezdravstvenih djelatnosti i sličnim metodama može se uštedjeti dva-tri posto, to je poznato svuda u svijetu, a nama sada nedostaje oko 16 posto – napominje Hebrang.
Organizacija u bolnicama temeljito je poremećena, ljudi su ondje nezadovoljni, što rađa pad kvalitete usluge. Reduciranom potrošnjom materijala otežan je građanima pristup zdravstvenim uslugama i broj usluga je smanjen, nastavlja. Na uputnicama ne piše više “pregled i obrada”, već samo “pregled”, a za obradu se mora po novu uputnicu. – Liječnici imaju ograničen potrošni materijal, primjerice, ako nema kontrastnog sredstva koje se troši pri uporabi CT-a, ne možete ni u tri smjene napraviti onoliko koliko ste s dovoljno materijala mogli u jednoj – kaže Hebrang i zaključuje: – Sanacijska vijeća u bolnicama politička su odluka, jer će upravitelji odšutjeti o teškim deficitima i kolapsu koji se zdravstvu sprema.
>>Prijava na zdravstveno osiguranje putem eZdravstveno
Na taj nacin socijalni sistem SE sigurno nemoze financirati, to pokusavaju i druge zemlje u Evropskoj Uniji ali bez nekoga vecega rezultata, taj sistem na kratko vrijeme momentalno zatvara otvorene probleme ali uvijek samo na ledjima ljudi koji osiguranje moraju sklapati, jedini sigurni nacin socijalne sisteme ne samo kod nas u Hrvatskoj kao i u drugim zemljama je da ljudi radna mjesta imaju i njihove place jedan nivo imaju da mogu od toga sto zaradjuju normalno zivjeti, tako je jedino sigurno ne samo socijalni nego i penzijonski sistem odrzati i tako upravo za sve ljude u starijim godinama SA svojim penzijama jedan normalan zivot zivjeti i bez straha socijalnu sigurnost imati.