Dok Hrvatske šume od kumica na tržnicama \"štite\" nezaštićene šparoge, naplaćujući 0,50 kuna po svakom ubranom komadu na svom teritoriju, tko štiti zaštićene vjesnike proljeća koje ovih dana na zagrebačkom Dolcu, ali i drugim tržnicama diljem Hrvatske, prodaju cvjećarice, pitaju se mnogi koji ovih dana na njihovim štandovima gledaju krhke pušleke snježnica, visibaba, ljubičica, drijemovca, jaglaca...
Zaštićeno nije i ugroženo
Inspektora u blizini nema, ali neće ih ni biti, kažu u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.
– Točno je da su te biljke zaštićene, ali nisu ugrožene pa za njihovo branje za osobne potrebe, što podrazumijeva i prodaju na tržnicama, ne treba dozvola – kaže glasnogovornica ministarstva Dijana Sušac. Zaštitom se, tvrdi, htjelo djelovati preventivno i edukativno na građane da ih beru razumno te omoguće i drugima, koji će poslije njih doći na livadu, da uživaju u prizoru. Osim visibaba, najčešće se, doznajemo, beru šumarice, proljetni drijemovac, pasji zub, jaglaci, ciklame, đurđice te razne vrste kukurijeka.
– Samo branje cvijeta ne oštećuje biljku ni na koji način – kaže ona te dodaje kako branje za osobne potrebe podrazumijeva do najviše pet komada lukovica, za koje se preporučuje da se presade u vrt, ako su već izvađene iz prirodnog staništa. Kad su cvjetovi pak u pitanju, osobnim se potrebama podrazumijeva do kilogram cvjetova i listova i dva kilograma stabljike dnevno. No kako su to ozbiljne količine, oko pola vreće, doznajemo da inspektori zaštite prirode u praksi nijednom nisu naišli na osobu koja bi imala više od toga.
Kazne za prerađivače
– Nitko do sada nije kažnjen, ponajmanje bakice s pušlekima u količinama manjim od dopuštenih – dodaje ona.
Isto vrijedi i za skupljanje do 0,5 kilograma sjemena, 10 kilograma plodova, 0,5 kilograma pupova te kilogram steljke pojedine biljne vrste dnevno u svježem stanju.
Skuplja li se pak zaštićeno cvijeće u komercijalne svrhe prerade, trgovine i drugog prometa (zbog ulja i slično – što nije slučaj s visibabama), potrebno je dopuštenje Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture, inače su propisane kazne za fizičke osobe do 30.000, a za pravne do 200.000 kuna.
Iste kazne predviđene su i za branje strogo zaštićenih vrsta poput velecvjetnog kukurijeka, kockavice, velike sase te Blagajeva likovca koje se nikako ne smiju brati, kazala je D. Sušac.
>> Obnavljaju se stoljetni staklenici Botaničkog vrta
ako ja u mojem vrtu uzgajam, ljubičice, visibabe, jaglace, imam pravo raditi s njima što hoću i ne kakajte više s tim nebuloznim zakonima, bolje pošaljte milanovića na psihijatrijsko liječenje i spasite državu i narod, a biljke i biljčice ostavitete majci prirodi, nisu toliko ugrožene koliko su država i narod ugroženi od bolesnih političara