U Mađarskoj je uočeno povećanje vršnjačkog nasilja u školama, u Rumunjskoj 19 posto više učenika ne završi srednju školu, u Estoniji je znatno povećana zloporaba droge i alkohola, a u Velikoj Britaniji su brige oko sigurnosti posla, zarade i problema na poslu zbog krize glavni razlozi tenzija u obitelji. Pokazala su to istraživanja o utjecaju krize i financijske nesigurnosti na obitelj i mlade u Europskoj uniji, gdje je pritom zabilježen, među ostalim, i povećan broj djece u sustavu socijalne skrbi te slabija kvaliteta prehrane i manje zajedničkih obroka u obitelji.

Također, mentalno zdravlje i kapacitet za učenje kod djece zbog krize su ugroženi. U Hrvatskoj nema istraživanja o promjenama u posljednje tri godine, no psihijatri u praksi uočavaju povećanje problema mentalnog zdravlja, a najviše je simptoma anksioznosti i depresije. A stručnjaci Psihološkog centra Tesa u sklopu 4. tjedna psihologije upozoravaju: ekonomska kriza i te kako utječe na djecu i obitelj i može ostaviti trajne posljedice koje se prenose u sljedeće generacije.

Apsurd u vrtićima

– Glavni izvor stresa kod djece su sukobi roditelja, njihova razdražljivost i svađe zbog novca, a djeca onda uče to ponašanje i prenose ga sutra kao svoje roditeljske vještine – podsjeća psihologinja Tanja Dejanović Šagadin. Roditelji zbog ekonomskog stresa više kažnjavaju djecu, ponašaju se autokratski, češće odbijaju dijete i manje su mu psihički dostupni jer su zaokupljeni brigama te pokazuju manje njegujućeg ponašanja, dok su pri discipliniranju nedosljedni. Zbog toga je više socioemocionalnih problema i poremećaja u razvoju djece.

– Ekonomske nedaće smanjuju učinkovitu podršku roditelja, pa se javlja osjećaj manje vrijednosti i niže samopoštovanje kod djece i adolescenata. Bračne svađe više utječu na samopoštovanje mlađe djece nego adolescenata, mlađi misle: “Ja sam kriv” – objašnjava prof. Dejanović Šagadin. Osnovno i krucijalno je, jednoglasni su stručnjaci, da u takvim vremenima društvo ulaže u prevenciju i jača službe koje daju podršku obiteljima, djeci i mladima te ulaže u zaštitu mentalnog zdravlja djece i u sustav brige o djeci.

– A u zagrebačkim se vrtićima događa upravo suprotno! Prvo su djecu natrpali u prevelike grupe, a onda je najavljeno drastično poskupljenje koje ne mogu izdržati ni roditelji s većim primanjima jer su već opterećeni kreditima – navodi Dejanović Šagadin.

Rutina je važna

O krizi, kao i o svim problemima koji muče obitelj, roditelji često izbjegavaju razgovarati s djecom u namjeri da ih zaštite, a dogodi se obrnuto – dijete nasluti nešto, a strah od nepoznatog postaje veći od početnog problema. Međutim, pri iskrenom razgovoru dijete ne treba opteretiti.

– Očuvajte obiteljski život što normalnijim, rutina, navike i obiteljska druženja umiruju i daju osjećaj sigurnosti, osobito manjoj djeci. Osigurajte vrijeme samo za dijete, ne zaboravite na aktivnosti koje su izvor zajedničkog zadovoljstva, a svoje emocije pred djetetom kontrolirajte. Vježbajte skupa tehnike rješavanja problema – savjetuje psihologinja prof. Staša Knežević.