U procesu digitalizacije društva i poslovanja vodeću ulogu treba imati privatni sektor a ne država, čija je uloga kreiranje politika i zakonskog okvira za glatki i neometan razvoj ideja u tome smjeru, poručila je u utorak potpredsjednica Vlade Martina Dalić s konferencije Digitalna (r)evolucija.
Ta konferencija, u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), u kongresnom centru Zagrebačkog velesajma okupila je oko 300 sudionika iz različitih sektora i neke od vodećih hrvatskih kompanija, s ciljem da ukaže na nužnost digitalne transformacije kako bi se Hrvatska još više približila svjetskim trendovima te osigurala brži razvoj i konkurentnost.
Ističući kako je sada već svima jasno da tehnologija dramatično i brzo mijenja svijet, život i poslovanje te da nitko sada ni ne može zamisliti sve promjene koje će se dogoditi uslijed toga za deset godina, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva i obrta Dalić na konferenciji je naglasila da nikada kao prije nisu bili toliko važni planovi poslovnog sektora.
"Hrvatska je u digitalizaciji na početku, i na žalost na 24. mjestu od 28 zemalja EU-a prema putu kao digitalnom društvu, no sve se više i kod nas shvaća i prepoznaje da je digitalna transformacija društva i poslovanja prvorazredna tema svih sektora te prilika i alat za promjenu, ali i otvaranje novih poslova i novih vrsta radnih mjesta.
Zato upravo u tom procesu i području tehnologije privatni sektor ne mora čekati neku imaginarnu vodeću ulogu države, nego u tome biti lider, a država treba osigurati uvjete za daljnji razvoj infrastrukture za širokopojasni brzi internet, uklanjati administrativne prepreke za ICT sektor, dati doprinos obrazovanju za budućnost te olakšavati poslovanje tvrtki", poručila je Dalić.
Da hrvatska Vlada to shvaća pokazuju za sada još mali rezultati s osnivanjem Središnjeg državnog ureda za digitalno društvo, kazala je.
Jedan od Vladinih prioriteta je ubrzanje digitalnih javnih usluga kako bi se smanjila potreba za osobnim kontaktom u javnoj upravi, a građani brže i lakše dolazili do određenih dokumenata i dr. Dalić je istaknula i da Vlada prepoznaje i razumije snagu tehnologije i potrebu ubrzanja procesa digitalizacije za daljnji razvoj i ekonomije i društva, kao i da se dio toga vidi i u novom zakonu o javnoj nabavi, koji bi ovaj tjedan Vlada trebala uputiti u saborsku proceduru.
Govoreći o europskim iskustvima u digitalizaciji, glavni direktor BusinessEurope (Europska udruga poslodavaca) Markus J. Beyrer naglasio je da Europa u digitalnoj transformaciji već zaostaje i kasni za Azijom i SAD-om te da su procesi spori i treba ih ubrzati.
"Jedinstveno digitalno tržište potrebno je EU, na tome se dosta radi i pogotovo to podržava europska poslovna zajednica. To bi, prema predviđanjima, moglo dodati 4 posto gospodarskom rastu do 2020.
No, sve ide sporo i tek je 1,7 posto europskih tvrtki u potpunosti spremno iskustiti digitalne prednosti, dok ih čak 40 posto uopće ne koristi", kazao je Beyrer, objašnjavajući sporost u tom procesu digitalizacije velikom fragmentacijom tržišta, kao i time što kod nekih članica EU-a postoji lokalizacija podataka, što je prepreka za jači razvoj e-trgovine, pogotovo prekogranične.
Procesi, po njemu, kasne i zbog različitih stopa PDV-a, trošarina, carina i stupnja zrelosti država za e-državu, prekomjerne regulative, i različitih politika u okviru članica EU-a, kojima se različito potiče razvoj širokopojasne infrastrukture.
Po njegovoj ocjeni, treba postići ravnotežu za ravnomjeran proces digitalizacije u cijeloj EU, s naglaskom da digitalna tranformacija ne donosi nužno manje radnih mjesta nego čak stvara nova radna mjesta.
Glavni direktor HUP-a Davor Majetić također smatra kako je digitalizacija jedna od boljih puteva za povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te da to može pridonijeti ostvarenju rasta BDP-a od 5 posto iduće godine.
Ivan Maglić iz hrvatskog ureda istraživačke kuće Gartner te Boris Drilo ispred Udruge HUP-ICT i ispred Hrvatskog telekoma u kojem je zaposlen, istaknuli naglasili važnost odluke da se s tim procesom krene čim prije.
"Odluka je na predsjednicima uprava koji često ni ne znaju kakve timove imaju u svojim organizacijama, a koliko smo istraživali ima ih i dosta koji kažu da ih digitalna transformacija uopće ne zanima. Dok se to ne promijeni teško se može očekivati da će se sadašnji postotak od oko 20-30 posto tvrtki u Hrvatskoj, koje na tome ozbiljno već rade, povećati, mada ih je 80 posto svjesno da je to važno", kazao je Maglić.
Drilo je istaknuo da digitalna ekonomija raste sedam puta brže nego 'obična' te da će svi koji to prihvate biti u prednosti spram onih koji to odbijaju, budući da su povezani uređaji preko interneta, cloud, podatkovni centri, e-trgovine, e-poslovanje, poslovanje 3.0 i 4.0 s kombinacijom virtualnog i stvarnog, društvene mreže, automobili bez vozača i brojne druge novosti već svuda oko nas i "ne možemo se praviti kao da toga nema".
>> Predviđanja čelnih političara i gospodarstvenika za 2017. godinu
Dalićka, zašto se ti i tvoj mužić ne dokažete u privatnom sektoru kad ste tako pametni?