Ne smanji li Vlada proračunsku potrošnju, obrana tečaja više neće imati nikakva smisla, a situacija u zemlji bit će teža nego sada, kazao je guverner HNB-a Željko Rohatinski u intervjuu Poslovnom dnevniku, i to dan nakon što je sa saborske govornice pozvao Vladu da pokrene reforme. Pad tečaja prema osam ili devet kuna za euro možda bi vratio osmijeh na lice malobrojnim izvoznicima, ali bi dužnike bacio na koljena. Građani duguju 117 milijardi kuna, uglavnom s deviznom klauzulom, a tvrtke još i više. U ekonomskim se krugovima guvernerov istup tumači kao dodatni pritisak na premijerku da smanji proračun i novo zaduživanje države, ali i znak da se ni tečaj neće moći dugo održati ako sve drugo pada. Ovaj tjedan država se zadužila za 1,2 milijarde dolara, a Rohatinski tvrdi da će do kraja godine trebati još dvije milijarde eura.

Realistična procjena

– Mislim da je realistična procjena Rohatinskog da dolazi vrijeme kada se više neće isplatiti braniti tečaj – rekao je Vladimir Gligorov, analitičar bečkog instituta za tranzicijske zemlje. Taj ekonomist smatra da fiksiranje tečaja ni dosad nije imalo smisla jer stabilan tečaj nije poticao strukturne reforme, već je smanjivao troškove financiranja javne potrošnje i fiskalnog deficita. Ekonomist Guste Santini kaže da guvernerov istup treba ozbiljno zabrinuti.

Vapaj Vladi

– Stanje je složenije nego što je Rohatinski rekao. Čitam ga kao apel i vapaj Vladi da se usredotoči na reforme – dodaje Santini.

Nakon što je dolio malo ulja na vatru, guverner je danas spuštao loptu te kaže da je govorio hipotetski.

– Nisam rekao da odustajem od obrane tečaja danas, sutra ili za tri mjeseca. Govorio sam hipotetski, u budućnosti, jer nam neće preostati ništa drugo ako se ne zaustavi rast troškova – ističe guverner, koji je i sam često na meti kritičara zbog svoje monetarne politike. Tako i Darko Oračić, glavni ekonomist Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tvrdi da se europsko gospodarstvo oporavlja, a hrvatsko i tone zbog razlika u monetarnoj politici.

- HNB je vodio krajnje suzdržanu monetarnu politiku u prvoj polovici ove godine. U prvom kvartalu novčana je masa rasla samo 1,2%, a u zoni eura 11,3%. Monetarna politika u zoni eura snažno je poticala ukupnu potražnju i gospodarski rast, dok je monetarna politika u RH djelovala nestimulativno i neopravdano strogo – kaže Oračić.