Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 52
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
NOVI UDAR S KAPTOLA NA HRVATSKO ZAKONODAVSTVO

Crkva od Vlade traži povlačenje Zakona o vodama

bozanic-novi
Marko Prpić
23.09.2009.
u 12:48

Crkva je već neko vrijeme neizravno upozoravala Vladu da će preko svojih institucija uzbuniti javnost ukoliko se pokuša rasprodati voda, kao hrvatsko nacionalno blago. Ova izjava Iustitie et pax očito je najava ozbiljne crkvene akcije.

Katolička crkva traži od hrvatske Vlade i Sabora da povuku nacrt Zakona o vodama i financiranju vodnoga gospodarstva iz procedure, jer je, kako stoji u izjavi Komisije Iustitiae et pax Hrvatske biskupske konferencije, Vlada "sredinom rujna iznenada povukla iz zakonodavnog postupka nacrte Zakona koji su već bili prošli drugo čitanje u Hrvatskom saboru i u samo par dana dala je povjerenstvu izraditi potpuno nove nacrte tih Zakona, koji stubokom mijenjaju koncepciju odnosa prema ovom prevažnom javnom dobru".

Iz intonacije izjave ispada da se radi o veleizdaji nacionalnih interesa i taksativno u pet točaka navodi glavne opasnosti zakonskih izmjena. Na prvome mjestu radi se o centralizaciji "što je u izravnoj suprotnosti s demokratskim standardima kao i s regulativom EU". - Predviđeno je da jedna te ista ustanova, Hrvatske vode ima u svojim rukama gotovo sve ovlasti, stručne, financijske, regulativne i nadzorne te ona donosi planove gospodarenja vodama, provodi ih - projektira i financira - i nadzire. Ovakva regulativa dovela bi Hrvatske vode u stalan i nedopustiv sukob interesa, nespojiv s bilo kojim demokratskim standardom i pravom građana na objektivnu, nepristranu, javnu službu, blisku korisnicima i zaštiti nacionalnoga prirodnog bogatstva - piše Iustitia et pax, tvrdeći da - novi nacrti predstavljaju značajno udaljavanje od demokratskih standarda javnih službi i usluga.

Primjerice, Institut za vode, čija je osnovna uloga trebala biti znanstveno istraživačka, savjetodavna te strateško razvojna, uz suradnju s međunarodnim stručnim i drugim relevantnim institucijama, posebno onima susjednih država s kojima Hrvatska jednostavno ne može ne surađivati na ovom području.

- Novi nacrt Zakona o vodama ne predviđa više niti osnivanje institucije Hrvatske regulatorne agencije za vodne usluge, koja bi odobravala strukturu cijena vodnih usluga te jamčila socijalno prihvatljive uvjete vodnih usluga, kao i unutar hrvatske solidarnosti i ujednačivanja. Gradovi i općine su do sada samostalno donosili cijene vodoopskrbe i odvodnje te su kroz te cijene često pokrivali druge troškove, posebice one neracionalnog poslovanja komunalnih poduzeća i velike gubitke vode - prigovara Iustitia et pax, dodajući da novim nacrtima nije predviđen socijalni opskrbni minimum koji bi bio zajamčen siromašnom sloju naših građana.

Štoviše, Crkva tvrdi da nacrtima nisu predviđeni mehanizmi zaštite od nekontrolirane privatizacije vodnih resursa, kao ni strategija izvoza vode u zemlje koje iskazuju potrebu za dobavom pitke vode, ali ni bespravnog i nekontroliranog zahvaćanja u crpilišta šljunka i pijeska.

- Time je otvoren put itekako zainteresiranim multinacionalnim tvrtkama, ali i nekim domaćim društveno i moralno neodgovornim gospodarstvenicima da ostvaruju dodatne profite na račun preostaloga hrvatskog nacionalnog neobnovljivog i obnovljivog bogatstva - kaže Iustitia et pax, naglašavajući kako u svijetu, u kojem su već otpočeli sukobi i ratovi za vodu i u kojem ovo univerzalno prirodno dobro predstavlja ljudsko pravo i građansku dužnost očuvanja, hrvatski građani imaju pravo i dužnost izravnog utjecaja na donošenje pravila i zakona o vodama, njihovim upravljanjem i javnim vodnim uslugama, kako bi ovo hrvatsko prirodno bogatstvo ostalo u javnom vlasništvu, na dobro svih građana i naraštaja.

Inače, Crkva je već neko vrijeme neizravno upozoravala Vladu da će preko svojih institucija uzbuniti javnost ukoliko se pokuša rasprodati voda, kao hrvatsko nacionalno blago. Ova izjava Iustitiae et pax očito je najava ozbiljne crkvene akcije.

 

 

 

Ključne riječi

Komentara 184

OB
-obrisani-
14:39 23.09.2009.

Mihac Morat ću se opet dotaknuti bosne,iako znam da je mrziš,ali evo ako ti je to utjeha. U BiH žive 3 konstitutivna naroda,ali tamo gdje su muslimani u većini točno u podne prekida se rad i klanja se,a da pri tome nitko ne pita ima li drugih naciija na poslu,tako je i u njihovoj vojsci,iako je ona uglavnom muslimanska,ali nađe se i netko treći...... što kažeš na to..., hrvatska je ipak katolička zemlja,aBiH nijie samo muslimanska,pa opet po njihovom

OB
-obrisani-
15:14 23.09.2009.

Mihac, Dobro,ok neželim te razuvjeravati u neke stvari,ali nemogu prihvatiti činjenicu da hrvati nisu išli kao dragovoljci u rat u Hrvatsku,to jednostavno nije istina,kao što rekoh nisu nosili odore HVO,već HV,a razlika između njihovog shvaćanja Hrvatske i Vašeg je velika,jerr oni Hrvatsku prihvaćaju kao svoju domovinu zbog mnogih povijesnih okolnosti,što bi morali razumjeti, ne priznaju BiH,vladu u Sarajevu,opet sa razlogom, koje ti neželim objašnjavati,jer kao što si i rekao ne zanima te stanje u BiH.......kao branitelju ti nemam što reći,ali pokušaj ne dijeliti hrvate na ove i one. Slažem da ima seljačina,ali ima i normalnih koji se također zgražavaju nad seljačinama,mene zgrožavaju cajke,ali što mogu,ali te cajke ne slušaju samo bosanci,zagorci i prigorci hoće poludit za njima,to su isto činjenice,e sad možda se druže s bosancima,pa su im to usadili

IM
Ivica_M
15:02 23.09.2009.

re: Mihac Svaka tebi čast kao branitelju ali zašto pišeš s pozicija lokal-šovinizma: \"zatim nisam vidio niti ijednog s HVO oznakama da se borio u RH.\" Pa njih je bilo skoro 10 puta manje nego HV-a, a ratovali su protiv Muslimana kojih je 3 puta više nego Hrvata. Osim toga, puno dragovoljaca iz 1991. su bili Hrvati iz BiH, npr cijela satnija ZNG-a zarobljena u padu Kostajnice bila je iz Tomislavgrada i odvedena ja u logor na Manjači. Ti svojim pisanjem dijeliš Hrvate na ove i one. Ne valja ti posao.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije