RIM – I Crkva bi trebala plaćati porez na nekretnine u kojima se odvija trgovinska djelatnost, izjavio je ministar za suradnju i integracije Andrea Riccardi.

Premijer Mario Monti kazao je u razgovoru sa stranim novinarima u Rimu da se u paketu hitnih mjera za financijsko ozdravljenje nije razmatralo pitanje oporezivanja nekretnina u crkvenom vlasništvu. No, u talijanskom društvu postavljeno je pitanje i zašto se prilikom uvođenja ponovnog plaćanja poreza na stanove nije uzela u obzir i mogućnost uvođenja poreza na crkvene nekretnine. Crkva je dio društva pa, ako društvo treba plaćati danak, zašto bi bilo iznimaka.

Ministar Andrea Riccardi, osim što je profesor na rimskom sveučilištu Roma Tre, utemeljitelj je i predsjednik kršćanske zajednice sv. Egidija. Dakle, ne samo što je usko povezan s Vatikanom, nego je zajednica sv. Egidija, zbog njezina djelovanja na međunarodnoj pozornici i u rješavanju sporova među državama, smatrana produženom rukom vatikanske diplomacije. Kada Riccardi, kao „vatikanski“ čovjek u Montijevoj vladi, kaže da bi i Crkva trebala plaćati porez na zgrade u kojima se ne obavljaju vjerski obredi i u kojima nisu, na primjer, Caritasove javne kuhinje, onda će se najvjerojatnije uvesti i takva norma.

– Nepotrebno je voditi bitku oko toga treba li ili ne Crkva plaćati porez na nekretnine. Pogledajmo od slučaja do slučaja, sve crkvene nekretnine – zaključio je Riccardi.

Crkva u Italiji ima 115.000 zgrada, 9000 škola i više od 4000 bolnica i zdravstvenih centara. Samo u Rimu u crkvenom je vlasništvu više od 23.000 zgrada i zemljišnih parcela, 20 domova, 18 ustanova skrbi, šest domova za siromašne.

Prema obnovljenom konkordatu između Italije i Vatikana od 1984., mogao bi se uvesti porez na crkvene nekretnine u kojima se ne održavaju vjerski obredi. No, u talijanskom zakonu iz 1992., kojim je uveden porez na stanove, piše da su od plaćanja izuzete “crkvene zgrade u kojima se obavljaju posebno dostojne aktivnosti”. Pri tome se mislilo na domove i javne kuhinje za siromašne, ali je izraz “posebno dostojna aktivnost” nedovoljno jasan i u nj se mogu svrstati razna djelovanja.

Gradovi i općine, koji dobivaju iznose od poreza na nekretnine, tražili su objašnjenje Vrhovnog suda koji je 2004. utvrdio da su izuzete od plaćanja poreza samo one zgrade u kojima postoji “stvarna dostojna aktivnost i vezana za kult”. Tadašnja vlada Silvija Berlusconija posebnim zakonom 2005. vratila je stanje na ono koje je bilo prije izjašnjavanja Vrhovnog suda. Vlada Romana Prodija pak 2006. je “objasnila” kako se ne treba plaćati porez na zgrade u kojima “nije isključivo trgovinska aktivnost”.

Prema ondašnjim proračunima s takvim “objašnjenjem” oštetilo se općine s oko 500 milijuna eura godišnje neplaćenog poreza na crkvene nekretnine. Računa se da bi od poreza na crkvene nekretnine godišnje u državne blagajne ušlo oko milijardu eura. Radikalna stranka, međutim, drži kako bi se od crkvenih nekretnina dobilo čak tri milijarde eura godišnje. Gotovo je sigurno da će Montijeva vlada, koja je nazivana i katolička zbog ministara povezanih sa Svetom Stolicom, uvesti porez na crkvene nekretnine.