Na početku sjednice Programskog vijeća HRT-a vjećnica Viktorija Car iznenadila je kolege podnijevši ostavku uz pismeno obrazloženje da to čini jer je Vijeće pokazalo nekompetentnost u izvršavanju povjerene mu zadaće, odnosno zaštite interesa javnosti provođenjem nadzora programa.

Profesorica zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti smatra da je Vijeće zanemarivalo teme poput kvalitete dječjeg programa, integracije društvenih manjina i rodne ravnopravnosti. Pokušaj glavnog urednika Brune Kovačevića, kojeg smatra nekompetentnim za tu funkciju, da spriječi Zorana Šprajca da se u Dnevniku razračuna s Programskim vijećem Car je nazvala pokušajem cenzure, a zamjera i što je u 2012. predviđen 100 posto veći budžet za sportski program od zajedničkog budžeta informativnog, obrazovnog, dokumentarnog, znanstvenog, religijskog, kulturnog i dječjeg programa. (Iz odnosa s javnošću HRT-a ističu da je budžet za sport toliki jer ove godine moraju knjižiti svih 67 milijuna kuna za Euro i Olimpijadu, a u stvarnosti će ih otplaćivati kroz pet godina pa je budžet za sport zapravo isti kao lani.)

Vjećnici su kolegici Car zamjerili što ostavku nije najavila, a predsjednica Vijeća Nada Zgrabljić Rotar njene je ocjene nazvala neaurgumentiranima, paušalnima i tendencioznima.

- Ovo je pokušaj rušenja Vijeća – ustvrdili su vjećnici Josip Čerina i Josip Jović.

Ostavku je podnio i Milan Kujundžić, koji je obrazložio da bi, ako ostane u Vijeću, bio u sukobu interesa jer se kandidirao za predsjednika HDZ-a. Kako su ostavke već prije podnijeli vjećnci Ante Tomić i Sanja Ivić, Programsko vijeće sad ukupno ima sedam članova, koliko mu je potrebno za kvorum. Vjećnici su prihvatili sve ostavke i poslali ih Saboru koji ih treba potvrditi i izabrati nove članove. Osim HDZ-ovca Kujundžića, troje vjećnika izabrani su iz kvote koju ima oporba pa bi se opet trebali birati iz kvote oporbe. Problem bi mogao biti u tome što se u međuvremenu promijenila vlast, pa će uz troje novih članova iz sadašnje oporbe, HDZ-a, Vijeće biti gotovo u potpunosti "desno". Ukoliko ostavku podnese još jedan vjećnik, više ne bi bilo kvoruma, pa bi Sabor morao raspustiti sadašnje i izabrati potpuno novo vijeće.

- Ostavku neću dati iz dva razloga: glavni je da svojom nazočnošću u Vijeću čuvam načelo javnosti njegova djelovanja, a drugi je što znam da bi mojom ostavkom neki bili vrlo zadovoljni, a takvima ja ne dam gušta – kaže Ivo Goldstein, jedan od preostala dva "lijeva" vjećnika koji se s Vijećem sukobio kad i Ante Tomić.

"Bitka za Vukovar" koštala je 350.000 kuna po epizodi

Na sjednicu su došli i predstavnici Hrvatskog društva nezavisnih televizijskih producenata, koje je Vijeće pozvalo zbog pisma djelatnika redakcije dokumentarnog programa. HRT je prema zakonu dužan najmanje 15 posto svog ukupnog budžeta za proizvodnju programa, koji je ove godine 322 milijuna kuna, utrošiti za nabavu programa europskih djela neovisnih proizvođača, od čega pola mora biti za djela na hrvatskom jeziku. Djelatnici Dokumentarnog programa predvođeni urednikom Ninoslavom Lovčevićem tvrde da su se uzimali financijski sumnjivi i netransparentni projekti, te da ih se sustavno onemogućava u radu, što će za posljedicu imati da će im se u restrukturiranju smanjiti broj. U pismu traže transparentnost u nabavi programa te tvrde kako se milijuni troše na "fantomske projekte". Navode primjere poput onog da HRT u 2012. planira realizirati serijal o kojem nitko ne zna o čemu se radi i tko ga radi, samo se zna da je cijena dogovorena s "hrvatskim neovisnim proizvođačem" 3,040.000 kuna za osam epizoda. Spominju i "Bitku za Vukovar", koju je HRT platio 3,5 milijuna kuna za deset epizoda.

- Serijal 'Tito' koštao je je 4,9 milijuna kuna, a sa svakom epizodom imali smo tehničkih problema. Kupovanje od vanjskih produkcija je kupovanja mačka u vreći – kazao je Lovčević.

Neovisni producent Nebojša Taraba rekao je kako ga čudi da netko može kupiti proizvod pa tek pri emitiranju ustanoviti da ima tehničke probleme, a ima pravo nadgledati stvaranje tog programa od samog početka. Predsjednik Uprave HRT-a Josip Popovac kazao je da prvi put čuje da je bilo tehničkih problema i da je to greška urednika ( a to je Lovčević, op.a.) koji ili nije pregledao materijal, ili ne zna svoj posao. Producent Ivan Maloča rekao je da u komisiji koja će birati projekte moraju biti profesionalci koji će prijedloge emisija koje se šalju na javne natječaje znati procijeniti i scenaristički i financijski te da sva dokumentacija o tome mora svima biti dostupna. Njegov kolega Igor Vukov predložio je da se javnim natječajima produži rok kako bi se producenti mogli pripremiti kako treba. Predstavnik producenata Boris Komadina rekao je kako je vanjska produkcija jeftinija nego nego tzv.in house, a Maloča je dometnuo da nezavisni producenti nude dokumentarni program za 600 kuna po minuti. Predsjednik uprave HRT-a Popovac složio se da im je dokumentarni program jeftinije kupovati nego raditi jer se kod te vrste programa najteže držati rokova i plana proizvodnje.

- Ako radite dokumentarac o leptiru, on vam neće sletjeti na cvijet kad ste si to zaplanirali već kad on hoće. Baš ga briga za troškovnik i što je rekao predsjednik uprave ili bilo tko. A vi tu snimku morate imati – bio je slikovit Popovac.

Predstavnici nezavisnih producenata istaknuli su da njihovi proizvodi ulaze u kvotu od 40 posto programa vlastite produkcije na hrvatkom jeziku, što je HRT po zakonu dužan svakog dana emitirati, te da te emisije ostaju HRT-u u trajno vlasništvo.

- Jedan od vodećih svjetskih distributera Sparks Network je, primjerice, prije nekoliko dana od HRT-a zatražio da im proda našu seriju 'Loza' kako bi je stavili u svjetsku distribuciju. HRT od toga može zaraditi – rekao je Taraba.

Prozvanu "Bitku za Vukovar" radio je Roman Majetić koji, ističu predstavnici nezavisnih producenata, nije član njihova udruženja. Za novo vodstvo HRT-a kažu da je prvo koje u potpunosti poštuje zakone i radi transparentno.

Shema prošla, o Šprajcu više nema potrebe govoriti

Programsko vijeće prihvatilo je programsko usmjerenje za 2012. godinu Glavni urednik Bruno Kovačević najavio je brojne premijere novih domaćih filmova, poput "Majke asfalta", "Na putu", "Dva sunčana dana" i "72 dana", te kazao da će otkupiti ukupno 52 domaća filma.

Dokatkli su se i Zorana Šprajca, odnosno njegovog pisma u kojem zahtijeva da ga se sasluša pred Vijećem, a koje je uputio nakon što se s njima razračunao u Dnevniku. Vijeće je zaključilo da o toj temi nema više potrebe raspravljati jer je to sad u domeni radnog prava.