Posjedovanje manjih količina lakih droga za osobnu upotrebu u praksi više neće biti kazneno djelo, već samo prekršaj!

U prometnim nesrećama pak, u kojima je posljedica smrt, teške ozljede ili vrlo velika materijalna šteta, protiv krivca će se pokretati kazneni postupak, a prekršajno će odgovarati samo oni prometni prekršitelji u nesrećama s lakšim posljedicama.

Čišćenje Kaznenog zakona

Osoba koja pak posjeduje automatsku pušku ili bombu u pravilu se više neće kazneno goniti, već će za nedopušteno posjedovanje oružja, koje nije namijenjeno građanima, odgovarati prekršajno.

Ovakva praksa, koja je tek na pomolu, proizlazi iz Privremenih uputa za postupanje policije i državnih odvjetnika što su ih danas potpisali glavni državni odvjetnik Mladen Bajić i glavni ravnatelj policije Oliver Grbić. Upute što su ih Bajić i Grbić dali tužiteljima i policajcima znače djelomično ispunjavanje obveza koje proizlaze iz presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Maresti protiv Hrvatske iz lipnja prošle godine.

Riječ je o tome da se za istu stvar ne smije dva puta suditi. Budući da se kod nas u mnogim slučajevima isto ponašanje sankcionira prekršajno i kazneno, Maresti je natjerao Vladu da hitno “pročisti” Kazneni zakon, ali i više od 500 prekršajnih zakona. Na posljednjoj sjednici Vlade sva su ministarstva dobila zadatak da “pročešljaju” prekršajne zakone iz svoga resora i usporede ih s Kaznenim zakonom da bi se vidjelo gdje ima preklapanja. Zbog slučaja Maresti napokon će doći do velikog čišćenja Kaznenog zakona od svih lakših kaznenih djela kao što su situacije kada ovisnici posjeduju manje količine droge za vlastite potrebe.

Nasilništvo u četiri zida

U Bajićevim i Grbićevim uputama spominje se posjedovanje droga, oružja, prometni delikti, nasilje u obitelji i drugo. Kod obiteljskog nasilja u praksi je problem što nije jasno što je prekršaj, a kada su nasilnici počinili kazneno djelo.

Prema nedavnoj izjavi profesorice kaznenog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr. Ksenije Turković, koja je ujedno na čelu radne skupine za izmjenu Kaznenog zakona, zakoni koji sankcioniraju obiteljsko nasilje vrlo su loše i nejasno napisani pa će se morati objasniti i precizirati.

Nakon potpisivanja tih uputa Bajić i Grbić naveli su da je njihov “naglasak na tijesnoj suradnji između policije i državnih odvjetništava te na sinkroniziranom postupanju u cilju sprečavanja povrede načela ne bis in idem (ne dva puta za istu stvar)”.

Konkretne upute policajcima i tužiteljima dane su za slučajeve koji su najprisutniji u praksi, a to su upravo promet i nasilništvo unutar četiri zida. No, niz je slučajeva, poput odavanja liječničke tajne, koji se preklapaju u više zakona.