• OBJAVA: 31.01.2012 / 10:00
  • PRIKAZA: 5818

Stipendije “Za žene u znanosti” otišle u ruke četiriju mladih znanstvenica

Četiri mlade znanstvenice: Po znanje u inozemstvo

Zbog skromnih uvjeta u Hrvatskoj većina ide trbuhom za kruhom. Šestu godinu L’Oreal i UNESCO dodjeljuju nagrade našim znanstvenicama.

Povećaj Četiri mlade znanstvenice: Po znanje u inozemstvo
Martina Malnar, Cvijeta Jakobušić Brala, Nikolina Novosel i Galja Pletikapić (s lijeva na desno)
Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Četiri mlade znanstvenice Cvijeta Jakobušić Brala, Martina Malnar, Nikolina Novosel i Galja Pletikapić dobitnice su stipendije koje u okviru Nacionalnog programa stipendiranja “Za žene u znanosti” dodjeljuje tvrtka L’Oreal Adria. Taj je program osmišljen 2001. godine a do danas je uveden u više od pedeset zemalja svijeta u kojima L’OREAL posluje.

Stipendije najboljima

Stipendije se dodjeljuju najuspješnijim mladim znanstvenicama s područja prirodnih znanosti i interdisciplinarnih područja koje su u posljednjoj fazi pripreme doktorske disertacije. Prve su dvije godine u Hrvatskoj stipendije dobivale tri mlade znanstvenice, a od 2009. nagrađuju se četiri koje odabire Natječajno povjerenstvo sastavljeno od vrhunskih hrvatskih znanstvenika i predstavnika različitih institucija. Do danas su nagrađene 22 znanstvenice. Ove godine na natječaj se prijavila 31 kandidatkinja, deset njih, kazao je predsjednik Natječajnog povjerenstva Zvonko Kusić, zaslužilo je stipendiju, ali članovi povjerenstva odlučili su se za četiri čiji radovi donose najzanimljivija otkrića koja se mogu primijeniti i u praksi.

Projekti pred njima

Iako su sve vrhunske znanstvenice, na početku karijere, koje vjerojatno očekuju brojni projekti i zavidni rezultati, a i generacijski su vrlo blizu, ipak se do dobivanja L’Orealove stipendije nisu znale.

– Galja i ja radimo u “Ruđeru”, a nismo se znale. Baš je super što smo se upoznale, Galja, trebat ćeš mi, imaš mikroskop koji me zanima – iskoristila je Marina upoznavanje s Galjom.

Osim nacionalne nagrade "Za žene u znanosti", međunarodnu stipendiju za usavršavanje u inozemstvu do sada su dobile tri hrvatske znanstvenice Silvija Bilokapić, Anita Kriško i Petra Klepac. Ta stipendija iznosi 40 tisuća dolara, a godišnje se dodjeljuje 15 stipendija za dvogodišnji rad na nekom istraživačkom projektu. Nagrada od 100 tisuća dolara “For women in science” namijenjena je znanstvenicama koje su došle do novih otkrića i spoznaja te ih prenose na mlađe.

Martina Malnar: Želim otići raditi i usavršavati se van, ali ću se vratiti

– Želim doprinijeti hrvatskoj znanosti koja nije u najboljoj situaciji... Ne želim za 15 godina biti nezadovoljna sobom i onim što sam postigla. Zato želim ići vani usavršavati se i raditi. No, svakako ću se vratiti, a ne ostati zauvijek – tako o svojoj budućnosti govori znanstvenica Martina Malnar. Tridesetdvogodišnja rođena Zagrepčanka diplomirala je molekularnu biologiju na Biološkom odsjeku zagrebačkog PMF-a, a od 2006. godine radi u Zavodu za molekularnu medicinu Instituta “Ruđer Bošković” gdje joj je primarni znanstveni interes istraživanje molekularnih mehanizama nastanka Alzheimerove bolesti. Usavršava se u zemlji i inozemstvu, a osim znanosti voli putovanja, na što će potrošiti dio svoje stipendije. Dio će otići na doktorsku disertaciju kojom nastoji razjasniti stanične i molekularne mehanizme djelovanja kolesterola na metabolizam peptida AB i nastanak Alzheimerove bolesti. Martina je planirala doktorirati do ljeta.

– Volim se družiti s prijateljima, vježbam, plešem, ali ni sa čim se, osim znanošću, ne bavim dugotrajno i uporno – kroz smijeh kaže Martina.

Nikolina Novosel: U fizici se nalaze odgovori na sva pitanja i dvojbe

Nikolina Novosel iz Karlovca došla je na studij fizike na PMF-u i tu ostala. Naime, od 2006 godine radi na Fizičkom odsjeku PMF-a, a osim doktorskog studija i posla članica je Povjerenstva za natjecanje iz fizike za osnovne i srednje škole. Priprema i učenike za olimpijade iz fizike. – Fizika me zanimala oduvijek tako da nikada nije bilo dileme čime ću se baviti. Fizika daje odgovore na sve – tvrdi 33-godišnja Nikolina koja u Zagrebu živi kao podstanarka s cimericom. – Nemam dečka – kaže kroza smijeh. Kad ima vremena voli se zabaviti u društvu prijatelja, voli glazbu i ples, izlete te putovanja.

– Nisam još detaljno isplanirala na što ću potrošiti stipendiju, ali sigurno je da će mi koristiti. Dio ću možda potrošiti i na putovanje – kaže Nikolina. Do sada nije bila u inozemstvu na dužem usavršavanju, sudjelovala je tek u radu nekoliko konferencija, a dva puta je, naglašava, imala i usmeno izlaganje. Nakon doktorata otići će vani na usavršavanje, ali ne isključuje mogućnost da ostane i dulje ako joj se ponude dobri uvjeti za bavljenje znanošću. Tema njezina doktorata su magnetske nanočestice koje imaju široku primjenu u informatičkoj industriji i biomedicini.

Cvijeta Jakobušić Brala: Znanstvenu karijeru gradit ću u Hrvatskoj, a ne vani

Krhka tridesetpetogodišnjakinja, rođena Dubrovčanka, Cvijeta Jakobušić Brala u proteklih je godinu dana doktorirala, dobila drugo dijete, a kao šlag na sve došla je stipendija u iznosu od 4 tisuće eura. – Novac ću iskoristiti za rješavanje nekih obiteljskih potreba. Već sam doktorirala i troškove za to pokrila. Dosta zahtjevno je uskladiti obitelj, posebno ulogu majke sa znanstvenim pozivom. Ali najvažnija je ljubav, ljubav prema obitelji i poslu pa se onda sve stigne – kaže Cvijeta. Završila je farmaciju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, a na Zavodu za fizikalnu kemiju svog fakulteta, gdje je i doktorirala, zaposlena je od 2001. godine. Za razliku od velikog broja svojih kolega, koji egzistenciju nastoje osigurati odlaskom u inozemstvo, Cvijeta o tome ne razmišlja. Svjesna je svih ograničenja koja u Hrvatskoj postoje, nedostatka novca i projekata, ali ipak će ostati.

– Ne bih nikada otišla vani, na usavršavanje da, to je nužno, ali otići za stalno nikada ne bih. Bavit ću se znanošću, to sam odabrala, ali to ću raditi u Hrvatskoj. To je moj stav – kaže Cvijeta, priznajući da je veliko sidro koje je drži u Hrvatskoj i obitelj.

Galja Pletikapić: Nakon doktorata odlazim na usavršavanje u inozemstvo

Najmlađa dobitnica ovogodišnje L’Orealove stipendije je Zagrepčanka 28-godišnja Galja Pletikapić. Završila je studij biotehnologije na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, a od 2009. godine radi na Institutu “Ruđer Bošković” u Zavodu za istraživanje mora i okoliša te upisuje interdisciplinarni doktorski studij iz oceanologije na PMF-u.

– Zahvaljujući stipendiji lakše ću završiti doktorat, a ostat će mi dio i za usavršavanje u inozemstvu gdje svakako planiram otići – kaže Galja, koja ima neobičan hobi – pčelarstvo.

– Moj tata se bavi pčelarstvom pa su i mene privukle. Ponekad mi je teško organizirati se i uskladiti sve što volim – sport, planinarenje, ronjenje, fotografiju... Nastojim naći vremena za sve, ponekad uspijem, a ponekad od nečeg moram odustati – objašnjava Galja, koja se bavi fizikom mora, odnosno laički rečeno, između ostalog istražuje i što dovodi do cvjetanja mora u sjevernom Jadranu. Bila je na usavršavanju u Monacu i Njemačkoj. I ona, kao i ostale dobitnice, osim Cvijete koja je to već napravila, doktorirati mora u sljedećih godinu dana.

Ocijeni:
  • Trenutno 2.67/5
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
(3)
3
+ -
01.02.2012. u 07:07h pavelUSA je napisao/la:
E moje cure... pazite sto govorite. I ja sam isto rekao odlazeci na doktorat prije 13 godina. Kada sam se zelio vratiti za mene u HR mjesta vise nije bilo.
Prijavi komentar
-5
+ -
31.01.2012. u 15:50h perozagreb je napisao/la:
Puste li sreće što imaju priliku otići!
Tako i moj rođak od 45 godina, imao je firmu, 10 zaposlenih.
Kupio je kuću na kredit u švicarcima, otplaćivao ga 6 godina, sad je više dužan (u eurima ili kunama) nego na dan kad je podizao kredit.
Firma mu je propala, nestalo novaca.
Sad ide u Njemačku na crno čistiti urede u noćnoj smjeni. A obitelj ostaje tu.
I on je sretan što ima tu priliku, zaposliti se u uniji!
Prijavi komentar
-7
+ -
31.01.2012. u 11:51h modrulj je napisao/la:
+ -
31.01.2012. u 11:41h geichi je napisao/la:
Joj, kak volim kad članak komentiraju oni koji pojma o temi nemaju.
Ovo nije "odljev mozgova", Hrvatska ništa ne gubi s odlascima mladih na školovanje u inozemstvo, već *dobija*.
----

Haha e bas sam se slatko nasmijao. Ne gubi uopce, ma kakvi. Samo su adrese na znanstvenim radovima koje proizvedu hrvatski znanstvenici - strane. Pa se prema tome i zasluge pripisuju stranoj zemlji a ne Hrvatskoj. Doduse, postavlja se pitanje i tko placa to usavrsavanje. Neke drzave, npr. Thailand, placaju svojim studentima da doktorat odrade vani, ali pod ugovorom da se nakon doktorata moraju vratiti u svoju domovinu na odredjen broj godina (ili vratit novce koje su u njih ulozili ako odluce ostati).
Prijavi komentar
-4
+ -
31.01.2012. u 11:49h pp je napisao/la:
diskriminacija? zašto nema dečkiju?
Prijavi komentar
6
+ -
31.01.2012. u 11:41h geichi je napisao/la:
Joj, kak volim kad članak komentiraju oni koji pojma o temi nemaju.
Ovo nije "odljev mozgova", Hrvatska ništa ne gubi s odlascima mladih na školovanje u inozemstvo, već *dobija*. Za jednog, npr., trgovca u dućanu usavršavanje u inozemnom trgovačkom lancu zaista nije niti nužno niti uobičajeno. Ali za jednog znanstvenika koji ne želi cijeli život čamiti u istoj rupi od ureda u selu malom i izigravati da radi nekakvu znanost, *neophodan* je odlazak van, na školovanje/usavršavanje, učenje u drugoj sredini, od drugih ljudi. Mislite da, npr. asistenti i profesori na fakultetima ili istraživači na institutima imaju stalna radna mjesta? Zaposleni su na određeno uz mogućnost neobnavljnja ugovora pri (re)izboru svakih ca. 5 godina. A za nastavak zaposlenja moraju imati radove, raditi na projektu, a da bi se to moglo *moraju* imati nekakvu suradnju s vanjskim kolegama, iskustva i znanja koja ne možete stjeći sjedeći doma. Odeš van, nešto novo naučiš i (a) vratiš se u RH i donosiš ta iskustva i znanja u hrv. znanstvenu zajednicu ili (b) ostaješ vani raditi ali i normalno je da dalje imaš kontakte s RH i razmjenjuješ znanja. Dobitak za RH u svakom slučaju.
Prijavi komentar

Aktualno

Biznis

Sport

Kultura

Scena

Život

Regije

Prijava korisnika X


Zaboravili ste lozinku?
Facebook povezivanje X

Kako biste dovršili povezivanje svojeg Facebook profila s vecernji.hr portalom, molimo prijavite se sa svojim vecernji.hr korisničkim podacima ili kreirajte novi vecernji.hr profil.

Postojeći korisnik



Molimo da sigurnosti radi unesete korisničko ime i lozinku Vašeg večernji.hr korisničkog računa.

Novi korisnik

Zatvori

Pozdrav, korisniče Internet Explorera 6!

Kako biste još više nego do sada uživali pretražujući internetske stranice, povećali sigurnost svojega računala te tehnički i vizualno dobili najviše, molimo vas da besplatno nadogradite svoj internetski preglednik na noviju verziju ili da koristite neki od alternativnih preglednika.

Internet Explorer Mozilla Firefox Safari Google chrome Opera
Pošalji e-mail prijatelju X



Ispravi greške X



Pravila komentiranja X

Registracijom na portal Vecernji.hr i slanjem komentara na sadržaj portala korisnik prihvaća pravila komentiranja na portalu Vecernji.hr po kojima u komentarima nije dozvoljeno:

  1. psovanje, vrijeđanje, omalovažavanje
  2. govor mržnje, diskriminacija i izražavanje netolerancije
  3. pisanje velikim slovima
  4. chatanje, offtopic komentiranje
  5. spamanje ili reklamiranje stavljanjem linkova ili na bilo koji drugi način
  6. copy/paste cijelih tekstova s drugih portala, blogova i sl.
  7. repostanje uvredljivih komentara ili bilo kakvih drugih komentara koji nisu dozvoljeni na portalu
  8. korištenje prostačkog ili uvredljivog nicka te nicka u kojem je sadržano ime i prezime neke poznate osobe
  9. prozivanje administratora ili polemiziranje s administratorom na bilo koji način (prijave neprimjerenih komentara možete poslati na mail moderator@vecernji.net)

Svako kršenje pravila rezultirat će brisanjem komentara i/ili baniranjem korisnika na određeno vrijeme, a izrazito teško ili učestalo kršenje pravila brisanjem korisnika iz arhive čime će se automatski izbrisati svi njegovi prethodni komentari.

Opće uvjete korištenja u cijelosti možete pročitati na adresi:
www.vecernji.hr/page/uvjeti_koristenja