Dan nakon što je Nizozemska objavila da je uklonila zapreke s otvaranja poglavlja Pravosuđe i temeljna prava, novoustoličeni europski povjerenik za proširenje Štefan Füle najavio je svoj prvi službeni put na toj dužnosti, u srijedu i četvrtak u Zagreb.

Nakon večere s ministrom vanjskih poslova Gordanom Jandrokovićem i glavnim pregovaračem Vladimirom Drobnjakom, on će se sljedećega jutra sastati s premijerkom Jadrankom Kosor, nazočiti inaugiraciji predsjednika Ive Josipovića te razgovarati s oporbenim čelnikom Zoranom Milanovićem. Njegova glasnogovornica Angela Filote kaže da Füle želi poslati “snažnu pozitivnu poruku” hrvatskoj javnosti, čiji prevladavajuće negativan stav prema EU sve više zabrinjava europske dužnosnike.

Tu je zabrinutost u srijedu u Strasbourgu, nakon što je golemom većinom zastupničkih glasova na plenumu Europskoga parlamenta usvojena njegova Rezolucija o napretku Hrvatske, u kojoj se ističe da pristupni pregovori mogu završiti ove godine, izrazio i EP-ov izvjestitelj o našoj zemlji Hannes Swoboda, naglasivši da “sada još moramo uvjeriti hrvatske građane da je članstvo u EU za njih dobro”.

Ulazak Hrvatske ni za koga u EU nije više sporan. Nakon Sanaderova odlaska s vlasti, hrvatska vlada prestala je rasipati vrijeme na “lobiranje” i u Bruxellesu sada vjeruju da ozbiljno progoni korupciju s najviših razina vlasti. Također je prestala glumiti da traga za spisima koje zahtijeva tužiteljstvo Haaškoga suda i sada istragu zaista provodi, što je Nizozemskoj omogućilo ukloniti i posljednju političku prepreku na hrvatskome putu u EU.

I Slovenija je, objavila da ukida blokadu poglavlja Okoliš i Ribarstvo, pa će se ona otvoriti na Međuvladinoj pristupnoj konferenciji u petak. Slovenski premijer Borut Pahor je, rekavši “najmanje dva”, ukazao na to da bi Ljubljana mogla u posljednji trenutak propustiti i posljednje poglavlje koje blokira, Vanjske odnose.

Uz promjene ponašanja Vlade u Zagrebu, na ovakav zamah svakako je utjecala i tvrdnja američkoga State Departmenta da je stanje u BiH danas jedna od najvećih svjetskih sigurnosnih prijetnja, a svi ističu upravo ključnu stabilizirajuću ulogu koju u BiH igra Hrvatska. Koju se stoga više ne smije neopravdano zavlačiti.

Glede otvaranja poglavlja, na Vladi je još “samo” da skine škverove s državnih jasla. Dok se za zatvaranje Zagreb nastoji izboriti za čim povoljnija prijelazna razdoblja u poglavljima koja zahtijevaju skupe prilagodbe, poput Okoliša, u Bruxellesu očekuju da državnu upravu i pravosuđe preobrazi barem toliko da zajamči učinkovito i pošteno korištenje novca iz europskoga proračuna. 

Sljedeći koraci

16. veljače: glavni pregovarač Vladimir Drobnjak u Madridu sa španjolskim Predsjedništvom EU dogovara daljnje korake u hrvatskim pristupnim pregovorima.

17. i 18. veljače: prvi službeni posjet novoga europskoga povjerenika za proširenje Štefana Fülea Zagrebu.

19. veljače: Međuvladina pristupna konferencija na veleposlaničkoj razini, otvaranje poglavlja Okoliš i Ribarstvo, a možda i Vanjski odnosi.

Polovica travnja: Međuvladina pristupna konferencija na veleposlaničkoj razini, otvaranje poglavlja Pravosuđe i temeljna prava, Vanjski odnosi (ako ne bude otvoreno u veljači) i Brodogradnja, ako bude spremno, a zatvaranje poglavlja Sloboda kretanja roba i Porezi.

Polovica lipnja: Međuvladina pristupna konferencija na ministarskoj razini - otvaranje Brodogradnje (ako ne bude u travnju), zatvaranje nekoliko poglavlja

Srpanj: prva Međuvladina pristupna konferencija na veleposlaničkoj razini pod belgijskim predsjedanjem - zatvaranje nekoliko poglavlja

Jesen: jedna ili više Međuvladinih pristupnih konferencija, zatvranje preostalih poglavlja

Kasna jesen: potpisivanje Pristupnoga ugovora, slanje hrvatskih promatrača u Europski parlament. Slijedi postupak ratifikacije u Europskome parlamentu pa u parlamentima zemalja članica

1. siječnja 2012.: Hrvatska postaje punopravna članica EU