Unutarstranački izbori u SDP-u zahuktavaju se, ali je zasad neupitan jedino reizbor Zorana Milanovića za predsjednika stranke, nema protukandidata. Prognoze samih esdepeovaca govore da je na funkciji potpredsjednika SDP-a, ima ih četiri, izvjesna jedino Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade za društvena pitanja i ministrica socijalne politike i mladih, čija visoka funkcija korespondira s utjecajem u Vladi, ali i stranci. Preostale tri potpredsjedničke funkcije neizvjesne su.

SDP-ovci bliži premijeru Milanoviću vjeruju da će u krug potpredsjednika ući još Boris Šprem i Neven Mimica. Potpuno drugi krug u SDP-u otvara mogućnost da Željko Jovanović profitira od povlačenja Željka Komadine iz Vlade. Ako bi Jovanović dobio glasove delegata koji su bili skloni Komadini, ali nisu dobro primili njegovo povlačenje s ministarske pozicije te onih kojima su privlačni Jovanovićevi medijski istupi i konflikti, mogao bi postati potpredsjednikom SDP-a.

Nema šanse

No dio esdepeovaca koji obnašaju visoke funkcije, imaju veći utjecaj i mogućnosti lobiranja u stranci, kažu da Jovanović nema nikakve šanse te jednako tako ocjenjuju njegov utjecaj u Vladi i stranci. Podrška koju Jovanović ima od predsjednika SDP-a Milanovića ravna je nuli, a takav status unutar stranke i Vlade ministar znanosti zacementirao si je, kažu upućeni, još prije mjesec dana u Poreču na summitu SDP-a. Tada je samovoljno davao izjave i mimo dogovora, a pored prisutnog predsjednika Sabora Šprema, najavljivao izmjene saborskog Poslovnika. Svadljivi istupi te smjena Danice Ramljak s čela Instituta Ruđer Bošković navodno su nadogradnja sve lošijeg mu statusa u SDP-u.

Sigurno je da će od odlaska Komadine profitirati njegov nasljednik, zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić. Kako su na unutarstranačkim izborima ministri uvijek u prednosti, Hajdaš Dončić ne mora brinuti o ulasku u predsjedništvo SDP-a.

Za 17 mjesta u predsjedništvu kandidirala su se 44 esdepeovca, a u utorak im je istekao rok u kojem su trebali prikupiti 300 potpisa. Potpise provjerava Središnja izborna komisija, a konačne kandidature utvrđuje Glavni odbor na sjednici sazvanoj za 28. travnja.

Regionalni predstavnici

Predsjedništvo se sastavlja tako da u njega iz svake od pet regija ulaze po dva člana, troje iz Zagreba, a četiri još prema najvećem broju glasova delegata (na konvenciji 2. lipnja bit će ih 2300). Kada se izabere 17 članova predsjedništva, između njih se bira četvero potpredsjednika stranke. S obzirom na model izbora predsjedništva, u nekim mjestima, posebno u Zagrebu koji regrutira tri člana, bit će velike gužve. Kako većina ministara ima prebivalište u glavnom gradu, u konkurenciji će biti ministri Rajko Ostojić, Mirando Mrsić, Milanka Opačić, Neven Mimica, Gordan Maras, a tu su još Josip Leko, Boris Šprem te predsjednik Skupštine Zagreba Davor Bernardić. Dio njih će ući u predsjedništvo jer će ući u kvotu četvorice s najviše glasova, ali neki će otpasti.

Zanimljiv je i Split u kojem, nakon što je na zadnjim izborima Ranko Ostojić porazio Marina Jurjevića, uz Ostojića i Arsena Bauka kandidaturu za predsjedništvo najavio je i Branko Grčić. Ovo je prvi put da se Grčić kandidirao za neku funkciju u stranci, a dionice mu podiže i to što je jedan od četiri potpredsjednika Vlade.

Jedan od najutjecajnijih ljudi u stranci, Slavko Linić nije kandidat ni za jednu stranačku funkciju. No, njegovo je mišljenje vrlo važno. Kada je riječ o riječkom kadru, Linić će prednost dati Vojku Obersnelu koji ima i veliku naklonost premijera Milanovića. Velik utjecaj ima i glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan koji je usto blizak Milanoviću. Dragovan će i nakon unutarstranačkih izbora ostati glavni tajnik SDP-a te šef Kluba zastupnika SDP-a. Predsjednika će izabrati 12. svibnja, a biraju ga svi članovi stranke.