– Ne vjerujem da će formalni ulazak Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. donijeti navalu stranih kupaca i rasprodaju nekretnina – jasan je britanski konzultant za nekretnine u Europi Liam Bailey: – Jednostavno ne vidim taj scenarij.

Nova tržišta

Kada ga netko upita je li uopće pametno ili isplativo kupiti nekretninu u Hrvatskoj, kaže da ne može dati decidiran odgovor. Kad je riječ o Hrvatskoj, objašnjava, postoje brojne posebnosti.

– Unatoč percepciji koju vjerojatno imate u Hrvatskoj, stranim su kupcima atraktivnija druga, relativno nova tržišta, primjerice Turska pa čak i Albanija, a pogotovo Crna Gora koja ima izgrađen imidž visokoluksuzne destinacije, uz nju se vežu kraljevska i bogataška imena. Da, oni pohode i Hrvatsku, odnosno hrvatski Jadran, no Crna Gora ih je više iskoristila u stvaranju imidža poželjne destinacije – odgovara.

Osim toga, hrvatski je put prema EU uvelike utjecao na tržište nekretnina.

– Da mi je netko postavio isto pitanje, kupiti u Hrvatskoj ili ne, prije 2008. godine, odgovor bi bio jednostavan i odlučan – da. Iskustva prijašnjih proširenja, poput Estonije ili Bugarske, pokazala su da je dobro uložiti prije pridruživanja jer cijene nekretnina skaču te se investicija isplati. To se i vidjelo – kupci su pohrlili u Hrvatsku, što je dovelo do naglog rasta cijena. Zatim je uslijedila slovenska blokada pregovora, rok je za ulazak pomaknut, na što se nadovezala financijska kriza te je tržište "zaspalo". Cijene u Hrvatskoj, iako je pred ulaskom u EU, nisu ništa niže od cijena u ostalim EU zemljama – kaže Bailey.

Tomu je pridonijela i liberalizacija prodaja nekretnina, koja je stupila na snagu 1. veljače 2009. Državljani EU mogu otad kupovati nekretnine pod istim uvjetima kao i građani Hrvatske, a s ostalim državama većinom vrijedi princip reciprociteta. Pojednostavljeno, da su željeli, državljani EU mogli su već pokupovati sve što su željeli. Iako je Bruxelles inzistirao na sređivanju katastra, kupce će i dalje mučiti male, razmrvljene parcele i neriješeni imovinski odnosi. – Zašto bi se stoga nešto drastično promijenilo – pita se Bailey te dodaje da odluka o kupnji nekretnine mora biti individualizirana: pronađete li dobru priliku, uložite novac.

Kupuju gotovinom

Nemojmo se zavaravati, hrvatsko tržište nekretnina otvoreno je bilo strancima i prije 2009. godine. Iako je vrijedio princip reciprociteta, te je stranim kupcima bila potrebna dozvola Ministarstva pravosuđa, veliki dio nekretnina pokupovan je polulegalnim ili nelegalnim kanalima. Još se tada procjenjivalo da je veliki dio nekretnina kupljen tim putem – primjerice, preko tvrtke ili preko hrvatskog državljanina s kojim kupac sklapa ugovor o doživotnom uzdržavanju. Iz agencija kažu da interes stranaca za hrvatske nekretnine nije porastao, a u bankama tvrde da zasad nema navala na kredite. Ako već kupuju, plaćaju gotovinom. A onih koji si to mogu priuštiti, nema mnogo.