– Želim izraziti veliku zabrinutost stanjem u gospodarskoj i socijalnoj politici u Hrvatskoj, ali i zbunjenošću ove navodno socijaldemokratske vlade koju smo mogli uočiti ovih dana, koja nikako da pronađe krivce za ogromni pad industrijske proizvodnje i neaktiviranje svojih velikih investicijskih planova – kazao je predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar.
Zamjerio je premijeru Zoranu Milanoviću što ne komentira naše gospodarsko stanje, a to isto čini direktor Svjetske banke za Europu, što, tvrdi, nije dobro ako želimo podići razinu gospodarskog optimizma u Hrvatskoj.
– Pad industrijske proizvodnje u prva četiri mjeseca za 7,1 posto, a samo u travnju za 9,4 posto u odnosu na lani, rast cijena na malo u siječnju za 1,2 posto, u veljači 1,3, u ožujku 1,5, u travnju 0,8, a u svibnju, kada bude uračunat i rast cijene energenata, bit će iscrpljena planirana godišnja razina porasta cijena na malo od 2,4 posto prema makroekonomskim projekcijama Vlade prilikom predstavljanja proračuna – kaže Lesar.
– Bez plaća je, a tek sada se vidi prava slika kada se ne dopušta isplata plaća bez doprinosa, više od šest posto zaposlenih, 83.431 radnik. Broj zaposlenih pao je i u ožujku u odnosu na veljaču i u veljači u odnosu na siječanj i ovom trenutku on iznosi 1,128.769. 22 posto zaposlenih prima plaću svega do 3100 kuna, 85 posto do 5000 kuna, a do prosječne plaće prima čak 77 posto zaposlenih – nastavio je Lesar te dodao kako su građani u ovom trenutku zaduženi za 128 milijardi kuna.
Minimalna plaća sa 39 posto prosječne bruto plaće, koliko je bila propisana zakonom 2008., pala je na 36 posto zbog "glupe formule" u Zakonu o minimalnoj plaći, tvrdi Lesar te dodaje kako smatra da treba hitno intervenirati izmjenom zakona i minimalnu plaću povećati na 40 posto prosječne bruto plaće.
– I to iz dva osnovna razloga, prvo stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj prešla je 20 posto, ona iznosi sada 20,6 posto, u zemljama u našem okruženju ne prelazi 15 posto, i drugo, takvim strašnim padom minimalne plaće stvara se velika dohodovna nejednakost onih koji zarađuju i žive od svoga rada – kaže Lesar te dodaje kako neoporezivi dio plaće mora biti u iznosu minimalne plaće, ako bismo danas primijenili formulu da minimalna plaća iznosi 39 posto prosjeka u prošloj godini, ona bi trebala iznositi 3040 kuna.
Državni zavod za statistiku prije nekoliko dana temeljem starog zakona objavio je podatak da minimalna plaća ostaje na razini 2008. godine – 2814 kuna. Prema podacima agencije za istraživanje tržišta GfK o kupovnoj moći u Europi prosječna kupovna moć po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi 5011 eura godišnje, a ako to preračunamo po današnjem srednjem tečaju, kupovna moć stanovništva iznosi 162 milijarde kuna, s tim novcem raspolažu građani Hrvatske koji mogu potrošiti na tržištu roba i usluga, objasnio je. Međunarodna organizacija rada objavila je prije tjedan dana obračun kupovne moći prosječnih plaća u 72 države u svijetu i za Hrvatsku taj podatak iznosi 1756 dolara, od europskih zemalja smo na dnu ljestvice, a od svjetskih negdje u sredini. U prva tri mjeseca ove godine uvoz je rastao 4,1 posto, izvoz 1,1 posto.
– Ovi podaci govore o tome da je u Hrvatskoj došlo do pada kupovne moći, a zbog toga i do pada domaće potražnje, što je rezultiralo padom industrijske proizvodnje. Ovi su podaci dokaz da samo mjerama štednje i represije Hrvatska ne može izaći iz krize – smatra Lesar. Izvoz Hrvatske jest otežan, prijeti nam još jedna opasnost, a to je na tržištu CEFTA-e u trenutku ulaska u EU, a na tržište CEFTA-e Hrvatska izvozi 20 posto svoga izvoza, a u strukturi tog izvoza 45 posto je hrana.
– Naši veliki proizvođači u velikoj tišini, ne vjerujući da će Vlada uspjeti promijeniti položaj Hrvatske na tržištu CEFTA-e, počeli su dio proizvodnje seliti u Bosnu i Hercegovinu te Srbiju, prvenstveno prehrambena i prerađivačka industrija i to je jedan od razloga gubitka radnih mjesta u Hrvatskoj – uvjeren je predsjednik Laburista.
Banke su za prva tri mjeseca ostvarile profit, godišnje bi to moglo iznositi 5,2 milijarde, jer je za prva tri mjeseca ostvaren profit 1,3 milijuna. Ako samo banke ostvare profit, onda se postavlja pitanje hoće li se u Hrvatskoj konačno otvoriti rasprava o oporezivanju financijskih transakcija, zanima Lesara.
– Još je razloga gospodarskog pesimizma, neizvjesni budući potezi Vlade. Od premijera Milanovića tražimo da konačno jasno definira svoje poteze do kraja mandata. Drugo, pad kupovne moći zahtijeva prekid daljnjeg pritiska na smanjenje cijene rada i prihode stanovništva i treće, česta promjenjivost poreznog sustava, dakle porezna nesigurnost, što znači da bi Vlada trebala fiksirati svoju poreznu politiku do kraja mandata – objašnjava Lesar te dodaje kako je najava gospodarskog oporavka Hrvatske kroz model javno-privatnog partnerstva, koji bez ikakve kritičke analize prolazi i u hrvatskoj javnosti i politici, potrošna investicija, neproizvodna, najčešće temeljena na uvozu, a ne domaćim resursima.
– Gdje god dosad je bila primijenjena iza sebe je poharala proračune lokalne samouprave poput tsunamija i prijeti opasnost da će veliki broj općina i gradova biti prisiljen ući u taj tsunami, a sljedećih 20 godina investicijski biti potpuno nesposobne – siguran je Lesar koji je rekao kako ima još dva prijedloga Vladi RH.
– Nemojte privatizirati Hrvatsku poštansku banku, umjesto toga stvorite udruživanjem ostalih osam banaka jaku nacionalnu banku koja će moći kontrolirati 30 posto financijskog tržišta i time se oduprijeti diktatu stranih banaka u Hrvatskoj. I nemojte ulaziti i potpisivati pakt o fiskalnoj uniji jer će time biti onemogućene javne investicije u Hrvatskoj. Žrtve tranzicije u Hrvatskoj su građani, posebice oni s malim primanjima. Osam godina imali smo vlast koju smo zvali korupcionaši zbog načina rješavanja problema i snošenja tereta krize, ovu vlast možemo nazvati zelenaši, ponaša se poput lihvara i zelenaša koji sve dugove naplaćuju od građana – zaključio je Lesar.
Važno dasu oni svoje drugove poslagali na funkcije NAROD ŠTAJE TO?? Ebeš narod njimaso nabili cijene da nas mogu plaćat dok mi šetamo okolo, do sljedeći izbora sveće zaboravit..