Za rezanje povlaštenih mirovina i uvođenje reda u sustav socijalnih primanja premijerka Jadranka Kosor ima podršku socijalnih partnera, partnera unutar vladajuće koalicije, ali i velikog dijela oporbe. Riječ je zapravo o "bolnim potezima" čije su nužnosti svi svjesni i kad se Vlada odluči na njih, imat će podršku. Remetilački faktor u toj idili mogli bi biti branitelji. Udruge su jučer službeno šutjele, iako su u neslužbenim razgovorima njihovi prvaci jasno negodovali. Ne gnjevno, više su bili zatečeni.

– Bojim se da bi nam se moglo dogoditi kao i s izmjenama zakona za koje nas nitko ništa nije pitao. Mislim da ćemo reagirati svi zajedno, ali pričekat ćemo da nam netko službeno priopći namjere da se dira u naše mirovine. Nemaju samo seljaci kredite, i branitelji ih imaju – kaže jedan od predsjednika udruga.

Spomenuta reakcija, međutim, ne znači da bi branitelji mogli izići na ulice. Već se prošlog ljeta spominjalo rezanje braniteljskih prava. Na kraju, tresla su se brda, a rodio se miš. Šefovi braniteljskih udruga, pokazalo se u prošlosti, jednostavno ne znaju reći ne svojoj bivšoj ministrici, aktualnoj premijerki Jadranki Kosor.

Tu su i sindikalno-umirovljenički prigovori vezani uz radnike među "povlaštenima".

Svi u istom košu

– Tko ima pravo u isti koš trpati branitelje i saborske zastupnike s oboljelima od azbestoze ili s rudarima? – pita predsjednik HSU-a Silvano Hrelja, koji u načelu pozdravlja svako smanjenje povlaštenih mirovina jer je njegova stranka nekoliko puta tražila njihovo ukidanje.

Velika su očekivanja i od uvođenja reda u sustav socijalnih primanja. Reforma sustava formalni je razlog za promociju Darka Milinovića u potpredsjednika Vlade, no dobri poznavatelji prilika u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi kažu kako Milinović dosad nije pohvatao ni osnovne pojmove iz socijale pa će se uštedama baviti nižerangirani dužnosnici i službenici sa Ksavera.

Socijala pod nadzor

U Ministarstvu kažu kako je racionalizacija sustava socijalnih naknada već pripremljena, u sklopu programa PAL 2 iz 2007. i 2008. godine. Nije riječ samo o naknadama iz socijalne skrbi već o više od stotinu naknada koje daju i HZMO, HZZO te Ministarstvo obitelji i branitelja. Kad je riječ o pomoći za uzdržavanje, tzv. socijalnoj pomoći, nju u RH prima tek oko 96 tisuća korisnika.

Osim toga, ujedinjavanjem svih sustava u jedan, kažu, smanjit će se troškovi obrade zahtjeva i na taj način dodatno uštedjeti. Za tu mjeru, kažu izvori bliski Vladi, očekuje se i "plebiscitarna potpora građana". Upravo suprotno moglo bi se dogoditi kada Vlada od popustljivog postane racionalni poslodavac. Sindikati jednostavno ne žele ni čuti za diranje u stečena prava. Ipak, kad bi se prepolovili regres i božićnice za 240.000 javnih i državnih službenika, u proračunu bi ostalo 650 milijuna kuna.