Skandal sa zemljištem i samostanom u istarskoj Dajli, koji je uzdrmao Porečko-pulsku biskupiju, sada potresa cijelu Crkvu u Hrvatskoj. Papina odluka da Talijanima da hrvatsku zemlju i tako ignorira odluku hrvatskog suda i istarskog biskupa mons. Ivana Milovana, nikoga nije ostavila ravnodušnim. Ni u Crkvi ni izvan nje. U Crkvi tvrde da papa nije bio dobro informiran te da je najveća krivnja, zapravo, na zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću, koji je zajedno s kardinalom Attilom Nicorom i mons. Urbanom Navarreteom, bio u komisiji koja je praktički pripremila papinu odluku. U Crkvi ne skrivaju ljutnju, ali i nadu da će se papa predomisliti nakon što vidi razmjere nepravde te da će korigirati svoju odluku.
- Situacija je previše delikatna i zasad neću davati nikakve izjave - rekao nam je mons. Ivan Milovan, porečko-pulski biskup, koji nije htio potpisati sporazum o predaji samostana i zemljišta talijanskim benediktincima, pa ga je zbog toga papa suspendirao na jednu minutu i odluku dao na potpis španjolskom biskupu.
Evanđeoske norme
- Teško mi je reći kako bi se pitanje trebalo riješiti po pravnim normama. Crkva se treba i ovdje izdignuti iznad njih i tražiti rješenje po evanđeoskim normama, pogotovu kada se u slučaj aktivno uključuje i sam vrh Crkve. U ovom slučaju mislim da papa nije bio dovoljno upućen, odnosno da je bio pod jakim utjecajem s jedne strane.
Mi u Crkvi nemamo pravo nametati državama da se izdižu iznad pravnih normi jer one po njima i funkcioniraju, ali Crkva treba pokazati da je u stanju prosuđivati po višim (evanđeoskim) normama - komentirao nam je cijeli slučaj mons. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski.
- Budući da jedna strana (benediktinci) svoje pravo nastoji ostvariti po čisto pravnim normama, hrvatska država je dužna zaštititi svoje građane i svoj teritorij i ne smije dopustiti da se to rješava negdje drugdje bez njezina aktivnog sudjelovanja. Čini mi se da je do tako nepravednog rješenja došlo zbog neprimjerenog lobija talijanske (benediktinske) strane pred crkvenim i državnim nadleštvima. Mislim također da je potreban još određeniji i još odlučniji stav Hrvatske biskupske konferencije pred Vatikanom u smislu zaštite svoje biskupije i svoga biskupa - kaže biskup Bogović i dodaje da će mu biti "posebno žao, kao i svim vjernicima Hrvatima, ako se tim slučajem naruši ugled Svetog Oca među Hrvatima".
– Nadam se da će on pronaći način kako spriječiti tu golemu štetu Crkvi i hrvatskim vjernicima - rekao nam je mons. Bogović, koji zajedno s ostalim biskupima i svećenicima Crkve u Hrvata strahuje od mogućnosti da bi taj "model" povrata imovine mogao biti katastrofalan za Hrvatsku.
- Ako to prođe u Istri, proći će i u cijeloj Dalmaciji, upozoravaju biskupi. Biskup Milovan žalio se kardinalu Bozaniću, ukazao mu je na poštovanje Osimskih i ostalih sporazuma, na što je Bozanić potpisao dekret da se sporazum mora potpisati, to je bio njegov odgovor - rekao nam je jučer u Poreču kancelar biskupije Porečko-pulske Ilija Jakovljević objašnjavajući kako jedino kardinal Bozanić i HBK u ovoj situaciji nešto mogu učiniti i tražiti susret s Papom.
Zamršena priča
- Premda nema pisanog traga i kardinal Bozanić je za odgodu sporazuma, no svoj potpis ipak nije povukao - objašnjava kancelar Jakovljević napominjući kako je jasno da kardinal to nije učinio u "zločestoj namjeri", već jednostavno nije znao sve pojedinosti.
- Naime i četiri su biskupa u ime HBK papi željela predložiti rješenje, ali iz Vatikana nema odgovora - kaže Jakovljević, dodajući kako je time povrijeđen suverenitet države, a pitanje je zna li papa cijelu istinu.
No, za razumijevanje ove zamršene priče valja se vratiti u povijest. Na poziv grofa Francesca Grisonija, benediktinci iz Praglie došli su i osnovali samostan u Dajli (Novigrad). Grof Grisoni bio je vlasnik sve imovine, nikad Abbazia di Praglia. U svojoj je oporuci jasno naglasio da na tu imovinu Abbazia di Praglia nema nikakvo pravo ako jednog dana napusti samostan u Dajli, jer će u tom slučaju sva imovina pripasti "pobožnoj ustanovi" koju je grof kanio osnovati. No kako "pobožna ustanova" nikad nije osnovana, po kanonskom pravu postaje nadležan mjesni ordinarij. Nakon što su benediktinci napustili Dajlu, pastoralnu je brigu za vjernike i izvršenja pie voluntas 1948. preuzela biskupija preko župe Dajla, koju je osnovao biskup Dragutin Nežić, a svu je imovinu konfiscirala Jugoslavija.
plotomir potpis