U rasponu od šest do čak 31 posto razlike su u cijeni konaca koje plaća jedna bolnica u odnosu na drugu, susjednu. Dok prva za kutiju jedne vrste konca plaća 310,41 kunu, kutija identičnoga konca drugu bolnicu stoji 236,76 kuna. Ili, za kutiju druge vrste konca prva bolnica plaća više od tisuću i sto kuna, a druga kutiju istoga konca plaća 907 kuna. Treća vrsta konca stoji 433, odnosno 551 kunu...
I tako, prema podacima kojima raspolažemo, za čak 25 vrsta konaca. Zatim, razlika u cijeni nabave vate između dvije bolnice je 26 posto, odnosno, za drugo pakiranje, 50 posto. Cijene po kojima se kupuje gipsani zavoj razlikuju se 18,5 posto, za sterilne komprese razlika je čak 38 posto, za setove za previjanje šest posto, za identične komplete za kontinuirano mjerenje urina razlika je 26 posto, vrećice za urin 19 posto, za dijalizatore 13 posto. EKG kontakt-sprej proizvođač jednoj bolnici prodaje 37 posto skuplje nego drugoj...
Na prvi pogled riječ je o sitnim izdacima, ali u medicini se koriste tisuće različitoga potrošnog materijala koji se k tome troši u golemim količinama, neki u milijunima komada.
Nema informacija
– Za posljednjeg utvrđivanja stanja našli smo da je raspon cijena za intraokularne leće po komadu između 300 i 1100 kuna za istu kvalitetu proizvoda od istoga proizvođača. Našli smo i golemu razliku u cijeni identičnoga stenta, od osam tisuća do dvanaest tisuća kuna – kaže direktor HZZO-a Tihomir Strizrep.
Ovakvo kaotično stanje s cijenama moguće je, dodaje, jer nijedna bolnica nema informacija o tome po kojoj cijeni druga bolnica kupuje isti proizvod. Razlog je što isti proizvodi nemaju identičnu šifru po kojoj bi bili prepoznatljivi i usporedivi. Zato je u HZZO-u započet projekt popisivanja medicinskih proizvoda s pripadajućim šiframa uz utvrđivanje gornje cijene po kojima će ih bolnice kupovati. Tako će se standardizirati kupnja istih proizvoda i omogućiti kontrola potrošnje, kaže Strizrep.
U godinu dana u hrvatskim bolnicama, dakle, bez domova zdravlja, na potrošni medicinski materijal potroši se oko 1,5 milijardi kuna. Kada temeljem jedinstvenih šifri medicinskih proizvoda budu poznate i njihove najniže cijene, ukupne uštede bit će najmanje 10 posto ili oko 150 milijuna kuna. I umjesto da taj novac uđe u profit proizvođača, moći će se uložiti u kvalitetu i razvoj.
Više za isti novac
– Uređivanje segmenata medicinskoga potrošnog materijala prije svega će pomoći u racionalizaciji poslovanja bolnica jer HZZO plaća cijenu liječenja pacijenta prema dijagnostičko-terapijskim skupinama koja se neće mijenjati – kaže direktor HZZO-a.
Za ilustraciju navodi primjer s lijekovima. Potrošnja lijekova u kutijama raste, u godinu dana na listu je ušlo 47 novih lijekova, ali financijski izdaci za lijekove na recept ne rastu. Isto se želi postići i u području medicinskog materijala – da za isti novac pacijent dobije više.
Bravo drInternet, good on you!