Hrvatski biskupi založili su se za postavljanje i isticanje raspela (križeva) u javnim prostorima. To je prvi put da se Hrvatska biskupska konferencija službeno oglašava o tome pitanju, koje redovito izaziva prijepore u javnosti. No, prema mišljenju biskupa, križ “ne nameće vjeru”, već “izražava najveći altruizam i velikodušnost” te “najdublju solidarnost koja se nudi svima”.

Sjetimo se da je upravo suprotno tvrdio bivši predsjednik Stjepan Mesić tražeći da se uklone vjerski simboli iz javnih prostora (policija, vojska, škole). Povod za ovu iznenadnu reakciju hrvatskih biskupa kad je riječ o raspelu žalba je Italije Europskom sudu za ljudska prava koja će biti raspravljena sutra, 30. lipnja 2010., kako javlja Tiskovni ured HBK.

“Republika Italija uložila je žalbu protiv odluke Europskog suda za ljudska prava, koja isključuje postavljanje križeva u školama. Stalno vijeće HBK upućuje izjavu u ime svih biskupa Hrvatske biskupske konferencije”, piše u priopćenju s Kaptola.

– U kršćanskoj kulturi i vjerskoj tradiciji križ označava zajedničko spasenje i slobodu čovječanstva (usp. sv. Ivan Zlatousti, In Mattheum, 54:7). On ne nameće vjeru, već izražava najviši altruizam i velikodušnost te najdublju solidarnost, koja se nudi svima.

Sukladno tome, društva kršćanske tradicije ne bi smjela odbaciti javno izlaganje svojih vjerskih simbola, osobito na mjestima obrazovanja svoje djece. U suprotnome, ta društva ne bi budućim naraštajima prenijela vlastiti identitet i vrijednosti.

Bila bi to društva koja proturječe sama sebi i odbacuju živu duhovnu i kulturnu baštinu, u kojoj nalaze svoje korijene i otvorenost budućnosti”, tumače svoj stav biskupi i dodaju da prisutnost kršćanskih vjerskih simbola, osobito simbola križa, koji odražava vjerske osjećaje kršćana svih denominacija, nema namjeru isključiti nikoga, ali izražava tradiciju koju svi poznaju i prepoznaju zbog njezine velike vrijednosti i uloge kao katalizatora dijaloga sa svakom osobom dobre volje i kao potpore onima koji pate i koji su u potrebi, bez obzira na njihovu vjersku, etničku ili nacionalnu pripadnost.

Biskupi podsjećaju da u svim europskim zemljama pravo na slobodu vjeroispovijesti postoji i jača i da su u raznim zemljama drugi vjerski simboli dopušteni zakonom ili spontanim prihvaćanjem.