Imigranti u zapadnoj Europi doprinose proračunu više nego što se na njih troši. Gotovo 600.000 talijanskih umirovljenika dobiva mirovinu zahvaljujući porezima i doprinosima koje plaćaju imigranti iz država izvan Europske unije. Taj i drugi podaci o strancima koji žive i rade u Italiji iznio je Roberto Garofoli, iz ministarstva gospodarstva, u knjizi “Knjiga godine prava” koju je objavila kuća Treccani i koja je danas predstavljena javnosti.
Ekonomska migracija
Bez obzira na stajališta prema pitanju izbjeglica i sigurnosti, postoje ekonomski podaci po kojima se vidi kako su strani radnici potrebni ne samo za proizvodnju već i za održivost mirovinskog sustava. Talijanski natalitet je u opadanju pa, prema podacima statističkog zavoda (ISTAT), u Italiji ima 22 posto osoba starijih od 65 godina (dakle u mirovinskoj dobi), a starijih od 80 godina čak je 6,5 posto ukupnog stanovništva. Postotak osoba starijih od 80 godina godišnje raste po jednu decimalnu točku. Mlađe od 15 godina samo je 13,8 posto stanovništva.
Ako Italija želi ostati među sedam industrijski najrazvijenijih zemalja, odnosno proizvoditi kao sada oko četiri posto ukupnog svjetskog proizvoda, onda mora “uvoziti” radnu snagu da bi pokrila radna mjesta budućih umirovljenika. K tome, tim umirovljenicima ta radna snaga treba omogućiti dobivanje mirovine.
Prema podacima ministarstva gospodarstva i financija, talijanskom poreznom uredu strani su zaposlenici uplatili u 2014. godini osam milijardi eura poreza i doprinosa. Italija je u 2015. godini potrošila 3,3 milijarde eura za rješavanje problema izbjeglica. Dakle, Italija je od izbjeglica koji u njoj rade dobila više novca nego što troši za njihovo zbrinjavanje ili spašavanje.
Zapravo, strani državljani su 2014. godine prijavili talijanskom poreznom uredu dohotke u vrijednosti 45,6 milijardi eura, na što su platili poreze i doprinose. U 2014. godini stranci su imali 525.000 poduzeća, većinom individualne djelatnosti, što je 8,7 posto ukupnih tvrtki u Italiji.
Chiosa Garofoli kaže kako se i o tim podacima mora voditi računa kada se razmatra politika prema imigrantima.
Umberto Eco, koga su u povodu nedavne njegove smrti slavili mnogi komentatori ne samo s ljevice, kazao je: “Europa će vrlo brzo postati multietnički kontinent ili, ako hoćete, obojeni. Ako vam se sviđa, bit će tako, ali ako vam se to i ne sviđa, ipak će biti tako.”
Godišnja ušteda 400 eura
Gotovo ista situacija je i u Njemačkoj i drugim razvijenijim zemljama zapadne i sjeverne Europe. Svaki od 6,6 milijuna stranaca u Njemačkoj (oni koji nemaju njemačku putovnicu) u prosjeku je uplatio više poreza i socijalnih davanja, u iznosu od 3300 eura, nego što je dobio od države. Stranci su, dakle, za njemački proračunski plus sudjelovali s gotovo 22 milijarde eura. Pedantni Nijemci izračunali su i da će svaki građanin uštedjeti 400 eura davanja državi godišnje ako svake godine dođe 200.000 useljenika koji će se brzo zaposliti. •
>> Hoće li uspjeti nadobudni plan EK o vraćanju Schengena?
Kakav je ovo besmislen članak i sa kojim ciljem je pisan? Ovo je čista propaganda za neometan prijem migranata. Kakve veze mi imamo sa Talijanskim penzionerima i njemačkim proračunskim interesima?