Zakon o legalizaciji, koji svim bespravnim graditeljima omogućuje da do 30. lipnja podnesu zahtjev za legalizaciju objekata, mogao bi se naći pred Ustavnim sudom. Zagrebačka odvjetnica Sanja Dozet Kuhar, kao opunomoćenica svojih stranaka, zatražila je pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama s Ustavom, te postupak ocjene suglasnosti navedenih odredbi sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te Zakonom o izvlaštenju.
Sporne činjenice
Na takav su se korak, kaže odvjetnica, odlučili jer zakon ni na koji način ne regulira imovinsko-pravne odnose i ruši prije donesene zaključke zbog mogućnosti da se legaliziraju građevine koje su građene na tuđem zemljištu ili na dijelu tuđeg zemljišta. Osim toga, sporna je činjenica i da onaj tko je, prije ovog zakona, kuću od 400 četvornih metara gradio u skladu sa zakonom prošao dvostruko skuplje od bespravnog graditelja koji će sada legalizirati kuću istih gabarita. Preciznije, prvog je ishođenje papirologije u drugoj građevnoj zoni u Zagrebu stajalo 211.250 kuna, a bespravni će graditelj za istu kuću, u istoj građevnoj zoni, platiti 108.635 kuna. Dakle, oni koji nisu poštovali zakon proći će čak sto tisuća kuna jeftinije, zaključuje odvjetnica.
U Ministarstvu graditeljstva ne vide razlog za utvrđivanje ustavnosti zakona jer njemu, kažu, i nije svrha utvrđivanje vlasništva, već legalizacija zgrada.
– Namjerno smo iz Zakona izbacili dio o vlasništvu kako bismo građanima koji imaju neriješene odnose omogućili da lakše legaliziraju nekretnine, kojih je trenutačno u Hrvatskoj više od 300 tisuća. Svi koji imaju neriješene imovinsko-pravne postupke rješavat će ih, kao i do sada, na sudu. A inače, za utvrđivanje vlasništva nadležne su zemljišne knjige, odnosno Ministarstvo pravosuđa – poručuju iz ureda ministrice Anke Mrak Taritaš.
Zakon derogira rješenja
Odvjetnica Dozet Kuhar takvo tumačenje smatra nerealnim, pogotovu uzme li se u obzir da su time oštećeni svi oni na čijem je zemljištu, bez njihove privole, sagrađen bespravni objekt.
– Svjesni smo da je država trebala djelovati tako da sredi dosadašnje stanje i legalizira objekte koji nemaju potrebnu dokumentaciju. Spornim smatramo legaliziranje objekata čijoj su se legalizaciji suvlasnici, vlasnici ili susjedi izričito protivili, a u postupku legalizacije njihovo protivljenje nema apsolutno nikakav utjecaj. Vidjet ćemo što će reći Ustavni sud, a dobijemo li odbijenicu, pravdu ćemo potražiti na sudu u Strasbourgu – rezolutna je odvjetnica te dodaje:
– Ovim zakonom se privilegiraju nelegalni graditelji u odnosu na sve građane koji su se ponašali regularno, kao i u odnosu na vlasnike/suvlasnike zemljišta na kojima se nelegalno sagrađeni objekt nalazi. Privilegiranje u odnosu na građane koji su regularno ishodovali dokumentaciju ogleda se na više načina – u pojednostavljenoj proceduri, cijeni, krše se tuđa prava vlasništva ili suvlasništva (nelegalni graditelji ne moraju imati dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima u aktu o legalizaciji), a krše se pravila o stečenim pravima, jer ovaj zakon derogira učinak pravomoćnih rješenja o uklanjanju nelegalnih objekata, dopuštajući nelegalnim graditeljima da svoju gradnju ozakone bez obzira na protivljenje vlasnika zemljišta.
>>Zahtjev predajte do 30. lipnja, a dokumentaciju možete i kasnije
