Curenje podataka iz istraga ugrožava ljudska prava, ali i cijeli tijek kaznenog postupka, izjavio je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić dok je predstavljao izvješće o radu državnih odvjetništava u 2010. saborskom Odboru za ljudska prava koje ga je i jednoglasno prihvatilo. Iako je ovo izvješće u Sabor došlo još prošle godine, tek je sad stiglo na dnevni red u saborske klupe.

– Ako je itko frustriran i konsterniran zbog toga što određene informacije cure u javnost, onda smo to mi u DORH-u, odnosno u USKOK-u, bez obzira što percepcija dijela javnost misli drugačije – rekao je Bajić te naglasio da nikakve informacije u javnost ne cure dok USKOK obavlja dokazne radnje, ali da se nakon tog dijela postupka i donošenja naloga za otvaranje istrage svi ti dokumenti dostavljaju svim strankama u postupku.

– Tako su u jednom velikom predmetu, neću mu otkriti ime, koji je bio od posebnog interesa hrvatske javnosti, 24 odvjetnička tima imala kompletan spis od početka do kraja, nakon što je otvoren nalog, sa svim dokumentima, transkriptima i snimkama. Ne kažem da to opravdava ovu situaciju, ali čini štetu prije svega istrazi, jer se dio svjedoka, nakon što su te informacije izašle u javnost, a nama još nisu svjedočili, povukao i više nisu htjeli ništa govoriti. Mi bismo sebi kidali granu na kojoj sjedimo kada bismo bili odgovorni za to – kazao je Bajić vjerojatno govoreći o slučaju Fimi media. Hrvatski mediji, posebno tiskani i portali, nisu nikada prenijeli faksimile dokumenata, samo su ih prepričavali – objašnjava Bajić te dodaje da su time otežali mogućnost da uđu u trag koji je i čiji dokument izašao na vidjelo.

– Razmišljamo o tome na koji način osigurati objektivne uvjete za sprječavanje svega toga, počevši od označavanja posebnih primjeraka posebnim oznakama, te da vidimo na koji način i treba li zakonom štititi sve te dokumente ili samo dio, jer u protivnom se i percepcija hrvatske javnosti, ne samo u odnosu na zaštitu ljudskih prava, nego i na efikasnost kaznenog postupka, dovodi u pitanje – ustvrdio je Bajić.

Predstavljajući izvješće za 2010. godinu Bajić je spomenuo i posebnu bazu podataka koju vode o pitanjima ratnih zločina, prema kojoj je utvrđeno da je u ratnim zločinima ubijeno 5998 osoba, teško tjelesno ozlijeđeno 2266 osoba, izloženo torturi, zlostavljanju, nečovječnom postupanju i sličnom 2354 osoba i silovano 67 osoba. Zastupnicu HSP-a dr. Ante Starčević Ružu Tomašić zanimalo je odnosi li se brojka o 67 silovanih na žrtve iz Vukovara te što se radi da se ti slučajevi riješe.

– Očekujem da će tužiteljstvo u suradnji s nevladinom udrugom koja se bavi tematikom silovanja žena tijekom Domovinskog rata, ali i s Haaškim sudom te srbijanskim tužiteljstvom, doći do relevantnih podataka na temelju kojih bi otkrila i procesuirala počinitelje tih ratnih zločina – odgovorio joj je Bajić te dodao da je najveći dio tih slučajeva procesuiran i lani optužen za silovanja u srpskim logorima.

S obzirom na to da je prisluškivanje uvijek zanimljivo javnosti, Bajić je rekao da se te mjere u 82 posto slučajeva koriste na zahtjev USKOK-a za organizirani kriminal i korupciju. U 2010. istražni suci izdali su 876 naloga za izvide kaznenih djela, odnosno prisluškivanje, protiv 2534 osobe, a s obzirom da su tijekom 2010. godine primili 86.339 kaznenih prijava, proizlazi da su te mjere korištene jednom u odnosu na 34 prijave ili jednom na 1760 građana. U 61,3 posto ove su mjere dale rezultat, odnosno osuđujuću presudu.

Velika tema je i suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, pa je tako, primjerice, 2010. godine Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala imao 1101 kaznenu prijavu, no od toga 152 prijave odnose se na kaznena djela organiziranog kriminala, a 925 prijava za korupcijska kaznena djela u širem smislu riječi.

– 2010. sudovi su za kaznena djela organiziranog kriminala donijeli ukupno 305 presuda, od čega 286 osuđujućih, 15 oslobađajućih i pet odbijajućih, da je uspješnost postupanja USKOK-a u tim predmetima 93,7 posto osuđujućih presuda, od čega je 90 posto zatvorskih kazni. U odnosu na korupcijska kaznena djela, sudovi su donijeli 156 presuda, od čega 141 osuđujuću i 15 oslobađajućih. Sigurnosne mjere izrečene su prema 65 osoba, dok je za 22 osobe oduzeta imovinska korist stečena kaznenim djelima. Da to pretvorim u novac, zamrznuta je imovina u vrijednosti od 51 milijun kuna, a sudskim odlukama oduzeto je 32.749.000 kuna i 118 tisuća eura. Isto tako i određene nekretnine koje su posebno naznačene u izvješću – zaključio je Bajić.

Dotaknuo se i ubojstava 2010. godine, pa je tako zabilježeno 11 teških ubojstava u pokušaju, 25 teških ubojstava, 32 ubojstva te 127 pokušaja ubojstava.