Vijeće ministara financija EU donijelo je konačnu odluku o ulasku Latvije u euro zonu 1. siječnja 2014., a ministar Slavko Linić bio je prvi koji uime Hrvatske daje glas na nekom ministarskom vijeću Europske unije.
- Bilo je zadovoljstvo jer su mnogi izrazili dobrodošlicu Hrvatskoj i ocijenili da ulazak Hrvatske u EU i ulazak Latvije u euro zonu predstavlja jačanje Europe u vrijeme kad se borimo s krizom - rekao je Linić nakon sastanka u Bruxellesu. Na pitanje kada bi Hrvatska mogla biti spremna za podnošenje zahtjeva za članstvo u euro zoni, Linić je odgovorio - ne u sljedeće tri do četiri godine.
- Ostaje nam dugi, dugi period konsolidiranja financija i bitke za gospodarski rast - dodao je Linić. Najavio je da se Hrvatska priprema na to da joj Europska komisija odredi tzv. proceduru prekomjernog deficita, u koju ulaze sve zemlje EU s prevelikim deficitom.
Na pitanje novinara Linić je komentirao i raspravu u hrvatskoj javnosti o namjeri davanja autocesta u koncesiju, na čemu radi hrvatska Vlada.
- Moram reći da vrlo teško mogu razumjeti raspravu koju su otvorili neki stručnjaci i opozicija. Polako dobivam dojam da će netko spakirati naše autoceste u kovčege i odnijeti ih iz Hrvatske. Jer jednostavno se tako čudna retorika i rasprava vodi u Hrvatskoj. Autoceste će ostati u Hrvatskoj, a građanima poručujem: ne plašite se onih koji stvaraju cirkus i koji vas neobjektivno informiraju. Morate samo pratiti kvalitetu tog ugovora o koncesiji. Jer ako netko odgovorno upravlja i ako nema visoke cestarine, onda je svejedno je upravlja li njima država ili bilo koji stranac ili domaći investitor - rekao je Linić.
>> Autoceste: U gradnju smo uložili 5,5 mlrd. €, a dajemo ih za 3,2 mlrd.
Dodao je kako Hrvatska kao država koja ima dug u visini oko 60 posto BDP-a i deficit od 3 posto BDP-a, te kad ima "kamatnu stopu koju nije u stanju servisirati", jednostavno ne može nikako drukčije smanjivati dugove nego privatizacijskim prihodima. Ministar financija komentirao je i odluku HEP-a o smanjenju cijene struje, koja je uslijedila nakon ulaska europske konkurencije na tržište električnom energijom.
- To je još jedna od pozitiva Europske unije. Imat ćemo konkurenciju i ona će donijeti građanima niže cijene. Ono što mi moramo paziti je da osposobimo dio naših tvrtki da budu konkurentne tako da imamo radna mjesta i da naše tvrtke ulažu. Borimo se za opstojnost, barem na domaćem tržištu. Kad je u pitanju HEP, očito je da nije prošao proces restrukturiranja, da je to ono što nas još čeka. Evo, konkurencija ga je potjerala da spusti cijene, a vjerojatno će i s restrukturiranjem biti daleko prihvatljivija organizacija - zaključio je Linić.
Otvori KEKS Pay
