Tvrtka Autocesta Rijeka - Zagreb ove godine mora platiti ratu kredita od čak 87,9 milijuna eura (645 milijuna kuna), a isto toliko iznose i ukupni prihodi te tvrtke! No, to nije sve! U 2013. godini ARZ mora platiti ratu od čak 102,5 milijuna eura, a 2014. stiže joj na naplatu rata od čak 236,7 milijuna eura! No ni to nije sve. Godinu 2010. ARZ je završio s gubitkom od 324 milijuna kuna.

Pomoć države nužna

Zbog tako velikoga kreditnog zaduženja i negativnog poslovanja, ARZ se nalazi pred financijskim slomom jer prihodi te tvrtke jednostavno ne mogu pratiti tako velike iznose rata otplate kredita. Na to su upozorili i revizori financijskog izvještaja ARZ-a za 2010. godinu iz tvrtke BDO, koji jasno kažu da bez snažne i promptne pomoći vlasnika, a to je država, tvrtka neće skoro moći vraćati odobrene kredite, kamate i druge posudbe. Tako će porezni obveznici morati vraćati ARZ-ove kredite, a ukupna zaduženost te tvrtke iznosi 1,3 milijarde eura. Od toga je većina tih kredita poslužila prošloj vlasti za krpanje rupa u proračunu ili drugim javnim tvrtkama.

ARZ je tako jedan od kostura iz ormara koji je za sobom ostavila bivša HDZ-ova vlada, jer je ta tvrtka do dolaska HDZ-a na vlast 2004. bila zadužena samo 278 milijuna eura. No, od tada enormno raste kreditno zaduženje ARZ-a, i to za čitavih milijardu eura. Dok su neki od tih kredita i bili opravdani, poput onog za gradnju punog profila te autoceste, financijski slom ARZ-a počeo je kada je morao platiti koncesijsku naknadu za preuzimanje u koncesiju riječke obilaznice i Krčkog mosta 2007. godine. Te se godine ARZ zadužio da plati koncesijsku naknadu za dodatnih 200 milijuna eura. I od te godine počinje poslovati negativno. U 2006. je ARZ imao čak i dobit od 6,3 milijuna kuna, a već 2007. posluje sa 64 milijuna kuna gubitka. Dosad je ARZ nagomilao gubitaka od oko 850 milijuna kuna!

Tadašnji ministar prometa Božidar Kalmeta i njegov državni tajnik Zdravko Livaković, naime, smislili su plan kako pokrpati rupe u državnom proračunu i Hrvatskim autocestama pa su smislili da ARZ, koji se mogao lakše zaduživati od HAC-a zbog čišće bilance, preuzme koncesiju nad riječkom obilaznicom i Krčkim mostom. ARZ se zadužio i odmah u državni proračun uplatio te godine odjednom 200 milijuna eura. Usto se morao zadužiti i za 140 milijuna eura da bi financirao gradnju riječke obilaznice, na kojoj se ne naplaćuje cestarina pa od nje nema prihoda. Koliko je sve to bilo proizvoljno, svjedoči i podatak da nikad nije bila izrađena procjena vrijednosti te koncesije.

ARZ je zadnji kredit podigao 2009., od JP Morgana, 135 milijuna eura po nevjerojatno visokoj kamati od 9,4 posto, i to na rok otplate od pet godina, s time da se glavnica otplati u cijelosti na kraju tog razdoblja. ARZ je i taj kredit podigao na zahtjev Livakovića, a bio je namijenjen također HAC-u, koji je već bio prezadužen. No, do te transakcije između ARZ-a i HAC-a nikad nije došlo, pa je ARZ novac od tog skupog kredita koji mu nije trebao oročio u banci po kamati od oko 6,5%.

Cijela glavnica 2014.

Upravo je taj kredit i najkritičniji i većina rate iz 2014. od 236 milijuna eura odlazi na njega jer te godine ARZ JP Morganu mora vratiti cijelu glavnicu. S dugom od 845 milijuna kuna (116 milijuna eura) i 1,3 milijarde eura kredita koje neće moći vraćati, kostur koji je bivša vlast ostavila samo u ormaru ARZ-a težak je gotovo 1,5 milijardi eura ili gotovo 11 milijardi kuna.

ARZ nije odgovorio na naš upit kako će platiti kredite.