Da je Austrija u Europi u samom vrhu u regulaciji oporezivanja digitalnog gospodarstva, potvrđuje i izvješće austrijskog Ministarstva financija koje je objavio OTS portal Austrijske novinske agencije APA 14. siječnja ove godine pod naslovom "Brunner: Prihodi od digitalnog poreza porasli 2023. na 103 milijuna eura". I podnaslovom "Plus od 7,4 posto u usporedbi s prošlom godinom; Digitalni porez doprinosi fer poreznom okruženju".
Mnogo važnih poruka zbog kojih austrijski ministar financija Magnus Brunner "zadovoljno trlja ruke". Posebice zbog činjenice da je, kako prenosi OTS, preliminarni prihod od digitalnog poreza za 2023. godinu iznosio oko 103 milijuna eura, što je povećanje od 7,4 posto ili otprilike 7 milijuna eura u odnosu na prethodnu 2022. godinu, kada je iznosio oko 96 milijuna eura. Digitalni porez naplaćuje se u Austriji od 2020. godine, kada je iznosio 43 milijuna eura. Samo godinu dana kasnije, dakle 2021., već je porastao na 80 milijuna eura.
"Kontinuirano povećanje prihoda od digitalnog poreza potvrđuje učinkovitost naše strategije za osiguranje pravednosti u digitalnom dobu. Osiguravamo da tvrtke koje ostvaruju značajnu prodaju u Austriji daju svoj pravedan udio. I dalje smo odlučni postići pravedno oporezivanje digitalnog gospodarstva i na međunarodnoj razini", istakao je Brunner, čiju je izjavu i kompletno izvješće Ministarstva financija s OTS-ova portala prenijela, među ostalima, i Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI). Uz sljedeće obrazloženje:
"HUDI je pripremio kratak PR za digitalni porez u Austriji, mehanizam koji izjednačava uvjete poslovanja između BigTech kompanija poput Mete i Googlea te lokalnih medija, stvara dodatne prihode lokalnoj samoupravi, podržava lokalni medijski ekosustav i kvalitetno i nezavisno novinarstvo te potiče programe koji podupiru stvaranje lokalnog sadržaja, putem pružanja bespovratnih sredstava, subvencija ili poticaja lokalnim izdavačima za proizvodnju visokokvalitetnog, kulturno relevantnog sadržaja".
VEZANI ČLANCI:
Iz ovog austrijskog poučka mnoge europske zemlje mogu puno toga naučiti. Među njima i Hrvatska. Bez obzira na to što je njezin utjecaj na međunarodnoj sceni ograničen. Jer i domaći, digitalni izdavači trebaju ne samo nekako preživjeti nego se i dalje razvijati. Ako žele ispisivati uspješnice digitalne budućnosti. Borba na život i smrt!
Austrijanci su to na vrijeme shvatili. Kako ministar financija Brunner, tako i njegova "desna ruka" državni tajnik Florian Tursky, nadležan za digitalizaciju, IT i telekomunikacije na međunarodnoj razini. Oni tvrde da će "digitalizacija odlučiti o životnom standardu u Austriji".
A što se tiče uvođenja digitalnog poreza, Brunner je istaknuo da se iz ostvarenih rezultata "vidi da je bilo pravilno što je uveden". S ciljem da se osigura pravednije oporezivanje digitalne ekonomije oporezivanjem prihoda tvrtki koje pružaju usluge online oglašavanja. Kako piše u OTS-ovu izvješću, to odražava sve veću ekonomsku težinu digitalnih poslovnih modela i pridonosi pravednijem poreznom okruženju.
VEZANI ČLANCI:
A što se tiče oporezivanja usluga internetskog oglašavanja, ono u Austriji iznosi pet posto osnovice za procjenu i namijenjeno je tvrtkama s globalnim svjetskim prometom od najmanje 750 milijuna eura i domaćim prometom od najmanje 25 milijuna eura godišnje od usluga internetskog oglašavanja. Osnovica za procjenu digitalnog poreza je naknada koju pružatelj online oglašavanja prima od klijenta, prenosi OTS. Isti izvor ističe da oglasi, reklame i plakati u klasičnim medijima u Austriji podliježu porezu na oglašavanje od pet posto, dok je oglašavanje na internetu ili u digitalnom obliku poput bannera ili oglašavanja na tražilicama bilo (i još uvijek je) oslobođeno poreza na oglašavanje.
Kako ističu Austrijanci, digitalni porez predstavlja prijelazno rješenje dok se na razini OECD-a i unutar EU radi na razvoju sveobuhvatnih globalnih pravila oporezivanja za digitalnu ekonomiju. U sve te pregovaračke procese Austrija je aktivno uključena i zalaže se za njihovo brzo okončanje i brzu primjenu novih, međunarodnih propisa. I ne čeka, nego već nekoliko godina unatrag unilateralno novčanim sredstvima namaknutim digitalnim porezom "puni" državni Fond za potporu digitalne transformacije. Ponajprije medija. U visini od 20 milijuna eura godišnje, izvještavaju austrijski mediji.
Republika Hrvatska mora odvagnuti što je najbolje učiniti uzimajući sve relevantne faktore u obzir, uključujući i digitalne nomade radi poboljšanja porezne pravednosti i poticanja jednakih uvjeta za platforme i prodavatelje usluga na njima kako bi svi akteri digitalnog gospodarstva bili pravedno oporezovani. A time i oni potrebiti, poput medijskih sustava i kvalitetnog i nezavisnog novinarstva financijski poduprti, a sve u korist promicanja rasta i ostvarenja zelene i digitalne tranzicije, koju nitko neće moći izbjeći pa tako ni Hrvatska. Ona će morati odlučiti hoće li, što se tiče digitalnog poreza, čekati da se pronađe konsenzualno međunarodno rješenje ili da Europska unija donese propise za svoje države članice koje bi Hrvatska ugradila u svoj porezni sustav. Ili, ako joj sve to predugo traje i ne odgovara, morat će krenuti, kao i Austrija, Francuska i još neke druge europske zemlje, unilateralno te odlučiti kroz koji porezni oblik to učiniti. Kroz koji zakon to provesti i pritom razmotriti visinu pragova, porezne stope i izračun poreza. Puno uspjeha!
VIDEO Europa okovana snijegom: Frankfurtska zračna luka otkazala više od 300 planiranih letova
