Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor, podnoseći u utorak u Hrvatskom saboru izvješće o radu te ustanove za 2015., rekao je kako u medijima nema objektivne sliku onog što se događalo tijekom Domovinskog rata na prostorima Hrvatske i BiH, a vezano za izvješće rekao je da Centar trenutno raspolaže s imenima 14.912 smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu, no te brojke nisu konačne, a prema sadašnjem stanju još su 1993 nestale osobe.
U izvješću, kojeg su podržali svi saborski klubovi, navodi se da je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (HMDCDR) proteklih godina intenzivno radio na ažuriranju popisa o poginulima i stradalima tijekom Domovinskog rata, ali te se brojke ne može još prikazati kao konačne jer je neke podatke potrebno dodatno provjeriti.
Prema bazama HMDCDR-a tijekom Domovinskog rata poginula su 8262 branitelja, ali taj popis uključuje i 1231 osobu koja se u nekim dokumentima spominje i kao civil.
Baza poginulih civila sadrži 6.650 osoba, no upozorava dr. Nazor, tu bazu imena također ne mogu objaviti javno dok ne budu poznati svi podaci o njihovom prebivalištu i okolnostima stradavanja.
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata trenutno raspolaže s imenima 14.912 smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu, rekao je Nazor, naglasivši da za oko 3000 osoba treba dodatno provjeriti okolnosti stradavanja kako bi se mogli reći da su to konačni brojevi.
Vezano uz nestale osobe, prema sadašnjem stanju njih je 1993, od čega je 1571 osoba nestala, dok se za 422 osobe traže posmrtni ostaci jer se zna da su poginule.
Od 1571 nestale osobe, njih 920 odnosi se na 1991. i 1992. godinu, dok se 651 odnosi na 1995. godinu.
Baza HMDCDR-a donosi podatke o stradalima na slobodnom teritoriju, ali i na okupiranom dijelu Republike Hrvatske gdje su stradali uglavnom pripadnici srpske narodnosti. Taj broj iznosi 6239 osoba, od čega njih 3574 ima status vojnika, 1632 ima status civila, dok za 1033 osoba nije moguće utvrditi status.
U medijima nema objektivne slike onoga što se događalo tijekom Domovinskog rata na prostorima Hrvatske i BiH
Osvrčući se na pojedino medijsko prezentiranje Domovinskog rata ravnatelj MDCDR ocijenio je kako u medijima nema objektivne slike onoga što se događalo tijekom Domovinskog rata na prostorima Hrvatske i susjedne BiH.
Dodao je kako se treba znati za nečasne radnje koje su počinili neki pripadnici hrvatskih snaga, ali, naglasio je dr. Nazor, kako je moguće da u Hrvatskoj mnogi neće znati nabrojiti brojna mjesta na kojima su počinjeni zločini nad Hrvatima.
Napomenuo je kako su nedavno uslijedili napadi na urednika emisije HTV-a TV Kalendara zbog jedne njegove nespretne rečenice o medijskoj predimenzioniranosti slučaja ubojstva djevojčice Aleksandre Zec i njezinih roditelja, ali da je činjenica kako u Hrvatskoj mnogi ne znaju ni za jednu drugu stradalu obitelj.
"Meni je žao što ću ovo reći; gledao sam 8. prosinca saborsku sjednicu o stradavanju nesretnu djevojčice Aleksandre Zec", rekao je Nazor, dodavši kako je vezano za taj slučaj verbalno napadnut urednik HTV-ove emisije TV Kalandar, a da mnogi koji su ga napadali, nisu pročitali cjeloviti tekst u toj emisiji.
To je bila vijest tog dana jer su htjeli podsjetiti javnost da su neki Hrvati počinili tako gnjusan zločin, rekao je Nazor, dodavši kako su uslijedili napadi na urednika TV kalendara zbog jedne rečenice koja je možda nespretno rečena. Ali, dodao je, nađite mi neku drugu riječ da objasnimo činjenično stanje.
Zaključio je da u Hrvatskoj mnogi ne znaju ni za jednu drugu stradalu obitelj, osim za obitelj Zec.
Kao profesor u srednjoj školi sve češće se susrećem s uvjerenjem svojih đaka kako smo zločine činili i oni i mi pa smo eto, svi podjednako krivi za sve. U njihovoj svijesti postoje obostrani zločini i postoji pojedinačan zločin - Zec. Individualizirana krivnja na suprotnoj strani ne postoji. Realna slika razmjera ukupnih stradanja u njihovoj svijesti ne postoji. Realna slika o broju nestalih, o silovanjima, o mučenjima potpuno izostaje. Nije li slika koju mladi u Hrvatskoj imaju o našoj povijesti upravo izraz prioriteta, sklonosti ili interesa medija u Hrvatskoj?