Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti javnosti je predstavila kapitalno izdanje, studiju Hrvatska prirodna bogatstva, što je odličan povod za razgovor s prvim akademikom Zvonkom Kusićem.
Jesmo li po prirodnim bogatstvima bogata, srednje bogata ili siromašna zemlja?
Hrvatska je zemlja prebogata prirodnim bogatstvima. Često ni sami nismo svjesni kakvo sve blago Hrvatska ima i koliko ono može biti važan čimbenik za sveopći napredak Hrvatske, kao i za povratak optimizma i vjere u sebe. Kako bismo kao nacija postali svjesni tih potencijala, HAZU je 2013. osnovala Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa sa zadaćom da valorizira najvažnija prirodna i kulturna dobra koja Hrvatska ima. Riječ je o kapitalnom projektu koji se može nazvati jednim od najvažnijih i najdalekosežnijih Akademijinih pothvata u proteklih stoljeće i pol. Korist od ove edicije neprocjenjiva je jer se prvi put pred licem javnosti zajednički prikazuju nezaobilazni najvažniji primjeri prirodnih fenomena na tlu Hrvatske. Zahvalio bih urednicima edicije akademiku Velimiru Neidhardtu i akademiku Mirku Zeliću, voditelju Odjela za izdavačku djelatnost HAZU Aci Zrniću, grafičkom uredniku Ranku Muheku i svim suradnicima.
Koji je hrvatski strateški prirodni resurs?
Ako nijedan od brojnih prirodnih resursa koje imamo ne iskoristimo na pravi način, to će biti mrtvi kapital. Strateški prirodni resurs bit će onaj koji ćemo uspjeti iskoristiti za boljitak Hrvatske. Je li to more, tlo, izvori vode, šume, infrastruktura ili sam geografski položaj Hrvatske na strateški važnom dijelu europskog kontinenta, to će pokazati vrijeme. Vjerujem da će nakon objave ove edicije biti vjerodostojnije svako razmišljanje i odlučivanje o budućnosti razvoja Hrvatske.
>>Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od subote ili u našem e-izdanju
U današnjem broju donosimo i sljedeće teme:
>>Papini odgovori djeci: Hoće li moj djed, nekatolik koji ne čini zlo, otići u raj kad umre?
>>Vlč. Anton Šuljić: Referendum protiv pobačaja politikanstvo je koje bi ideološki podijelilo društvo
>>Predsjednica treba tražiti nasljednika Hrvatinu
>>Predsjednik SDP-a pozvao Petrova i Most na suradnju
Uzmimo primjer, nećemo uzeti Njemačku ili Francusku, uzmimo za primjer Italiju koja je jedna od najvećih zemalja EU. Italija ima 13 ministarstava. Kada bi Hrvatska utemeljila još jedno ministarstvo, onda bi Hrvatska imala ministarstva kao jedna i pol Italija. A da li je Hrvatska velika kao jedna i pol Italija. Prema tome, Hrvatska niti u kojem slučaju ne bi trebala imati više od 10-tak ministarstva. Bez obzira koliko je država velika, svaka država ima ista područja koja treba obuhvatiti u svoju skrb. Ako jedna Italija sve može obuhvatiti u 13 ministarstva, zašto Hrvatska ne bi mogla u 10. Zašto bi mi trebali imati 7 ministarstava više od Italije? Da li je to normalno? Pa normalno je da nam se zbog toga velike zemlje trebaju smijati, tim više i jače kada vide koliko smo gospodarski slabiji od njih a možemo si priuštiti toliki broj ministarstava. Pa kada još vide koliko imamo županija, gradova, općina i koliko to iscrpljuje državu, moraju nam se smijati. A mi im pokazujemo da sve to možemo. Samo ne možemo imati zadovoljne građane kojima je standard urušen. Vlada koja bi to sve reducirala na korist svojih građana, ne mopra se bojati da bi izgubila izbore, samo tim jednim potezom osigurala bi si barem 3 mandata po 4 godine.