Banke krše odredbe zakona o konverziji nudeći dužnicima u 'švicarcima' konverziju po nerealno visokim kamatnim stopama, a Hrvatska narodna banka (HNB) najavljuje djelovanje tek nakon što dužnici prihvate konverziju, odnosno "gura glavu u pijesak", upozorila je u objavljenom priopćenju Udruga kreditnih dužnika (KREDA).
Iz te udruge, naime, tvrde kako su kamatne stope u ponuđenim izračunima konverzija u velikom broju slučajeva previsoke, odnosno da su i po nekoliko puta više od kamata koje su vrijedile za kredite u eurima u trenutku kada su dužnici u 'švicarcima' dizali kredite, a prema kojima su po zakonu trebali i biti izrađeni izračuni.
-Iluzija šezdeset tisuća dužnika u švicarskim francima o konačnom dolasku spasonosnog rješenja u obliku konverzije kredita u eurske u nadi da će pravda pobijediti brzo se raspršila nakon što su pristigli prvi izračuni u njihove poštanske sandučiće. Na prvi pogled je odmah bilo jasno da nešto nije u redu. Kamatne stope su u velikom broju slučajeva bile previsoke, a dužnici su se našli u poteškoćama s dokazivanjem da su ih banke još jednom prevarile- kažu iz KREDA-e.
Tako navode kako je "jedan aktivist udruge dobio dokument od osobnog bankara u Raiffeisen banci koji podupire sve sumnje da se izračuni nisu radili u skladu sa zakonom", a što potkrepljuju i preslikom tih dokumenata.
-U dokumentima u prilogu je vidljivo da je klijentu u izračunu konverzije kao početna kamatna stopa bila određena iznimno visoka u iznosu od 7,50 posto. S druge strane, iz akcijske ponude banke je vidljivo da je u vrijeme kad je dužnik dizao kredit, u ponudi banke na isti takav eurski kredit kamatna stopa iznosila 4,95 posto. Banka je dakle ovom dužniku godinama zaračunavala u konverziji 2,55 posto višu kamatnu stopu te uopće nije pratila kretanje 12-mjesečnog Euribora, kao što je navedeno u Dodatku koji je dužnik primio uz izračun konverzije. Euribor se mijenjao svake godine, a iz ovog primjera je vidljivo da banka nije mijenjala kamatnu stopu sve do 2011. godine- stoji u priopćenju.
Dodaju i da su primili velik broj obavijesti da pojedine banke ucjenjuju svoje klijente da im neće odobriti konverziju, ako prije potpisivanja aneksa ne podmire u cijelosti dugovanje koje imaju radi manjka nastalog konverzijom.
-Riječ je o još jednom kršenju zakona s obzirom da on jasno navodi da će se način otplate potencijalnog manjka sporazumno dogovoriti između vjerovnika i dužnika. Prema ovom slučaju, taj manjak je često izazvan lažiranjem kamatnih stopa od strane banaka koje megalomanski grabe koliko god stignu- kažu iz Udruge KREDA.
-Varajući dužnike, banke krše odredbe zakona pokušavajući svoje lažne gubitke još više umanjiti konvertirajući kredite s nerealno visokom i očito lažnom kamatnom stopom, a HNB gura glavu u pijesak i najavljuje djelovanje nakon što dužnici već potpišu malo modificiranju verziju dužničkog ropstva, a upravo je HNB dala krila bahatom i ucjenjivačkom ponašanju banaka čijim postupcima se njihovi klijenti svakodnevno i masovno zgražaju. Upozoravamo HNB da pasivnim promatranjem i nečinjenjem postaju sudionici u još jednoj smišljenoj prijevari na štetu dužnika čime se ozbiljno dovodi u sumnju postojanje obilježja kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju. Nedopustivo je da HNB kao regulator obavijesti javnost da nadzor nije moguće provesti prije isteka roka za provedbu konverzije- ističu iz KREDA-e.
Smatraju kako je ovaj slučaj "pokazao da HNB, na čelu s guvernerom, ima ulogu ralice u mećavi koja bankama raščišćava put do još jedne velike pljačke hrvatskih dužnika".
-Kako je moguće da netko uđe u banku i uzme iz blagajne 50.000 kuna i to se zove krađa, a banka uzme nezakonito klijentu 50.000 kuna i to se zove - jednostrana odluka banke?-pitaju iz Udruge KREDA.
Stoga pozivaju sve dužnike koji smatraju da su oštećeni postupanjem banke i HNB-a da im se jave, kako bi im Udruga osigurala pomoć oko sastavljanja individualizirane kaznene prijave protiv odgovornih institucija i osoba.
>>Lalovac: Iznenađen sam bahatošću bankara koji misle da ne postoji nitko osim njih
>>Udruga Kreda: Konverzija kredita nije transparentna ni sukladna zakonu
