Imam još jako malo snage pa je ovo možda posljednja slika koju mogu poslati. Ipak, ne brinite se za mene: vrijeme koje sam proveo ovdje bilo je produktivno i lijepo. Možda ću još uspjeti razgovarati s timom, ali uskoro ću se odjaviti. Hvala što ste bili uz mene." Tim riječima lander stacioniran na Marsu "oprostio" se na Twitteru od svojih pratitelja.
Poruku je, dakako, objavila NASA kad je bilo jasno da lander više nema dovoljno struje za nastavak istraživanja pa je nakon četiri godine misija InSight privedena kraju. Službeno od 21. prosinca. Kontrolori misije nisu uspjeli kontaktirati lander težak 358 kilograma, što je upućivalo na to da su se baterije napajane preko solarnih panela ispraznile.
My power’s really low, so this may be the last image I can send. Don’t worry about me though: my time here has been both productive and serene. If I can keep talking to my mission team, I will – but I’ll be signing off here soon. Thanks for staying with me. pic.twitter.com/wkYKww15kQ
— NASA InSight (@NASAInSight) December 19, 2022
Bio je aktivan 1480 dana
Posljednji kontakt s matičnim planetom InSight je imao 15. prosinca. A nije da se nije naradio. Detektirao je više od 1300 potresa i locirao područja na Marsu sklona potresima, dokazavši tako da Crveni planet nije seizmički neaktivan, kako se to prije mislilo. Najjači zabilježeni potres trajao je čak deset sati! InSight je sletio na Mars u studenom 2018.
– Gledao sam lansiranje i slijetanje, i dok je rastanak sa svemirskom letjelicom uvijek tužan, fascinantna istraživanja koja je InSight obavio razlog su za slavlje – kazao je Thomas Zurbuchen iz NASA-e. InSight je robotizirani lender dizajniran za proučavanje duboke unutrašnjosti Marsa. Proizvela ga je tvrtka Lockheed Martin Space. Lansiran je iz zračne baze Vandenberg u Kaliforniji u svibnju 2018. na raketi Atlas V-401 i uspješno je sletio na Crveni planet u studenom. Bio je aktivan 1480 dana.
Postavio je seizmometar nazvan Seismic Experiment for Interior Structure (SEIS) na površinu Marsa za mjerenje seizmičke aktivnosti i izradu 3D modela unutrašnjosti planeta i proučavanje rane geološke evolucije Marsa. Proučavao je najranije evolucijske procese koji su oblikovali Mars – veličinu, debljinu, gustoću i cjelokupnu strukturu jezgre, plašta i kore, kao i brzinu kojom toplina izlazi iz unutrašnjosti planeta. Znanstvenicima to pomaže u razumijevanju načina na koji su se formirali i razvijali planeti Sunčevog sustava – Merkur, Venera, Zemlja, Mars i Zemljin satelit Mjesec.
Misija je prvotno bila planirana za ožujak 2016., no zbog problema s instrumentima, točnije stalnog "curenja" vakuuma u seizmometru, lansiranje je odgođeno dok se kvar ne sanira. Time se i ukupni trošak sa 675 milijuna američkih dolara popeo na 830 milijuna. Ipak, nešto su uštedjeli na korištenju dijelova sustava iz prethodne misije Phoenix provedene 2008. godine. InSight je sletio na područje zvano Elysium Planitia, veliku ravnicu južno od vulkanske pokrajine Elysium, druge najveće vulkanske regije na planetu nakon Tharsisa. Zanimljivo je da je NASA u pripremi misije surađivala s europskim znanstvenim institucijama među kojima je i Švicarski institut za tehnologiju, u kojem radi Splićanin dr. sc. Davor Mance, koji je, uz ostalo, provjeravao stanje elektronike u sondi, a zanimljiv je podatak da je bivši pilot dr. sc. Zlatko Rendulić, član Međunarodne astronomske akademije, objavio knjigu u kojoj je opisivao i lokacije na Marsu na koje bi bilo najbolje se spustiti, a navodno su podaci do kojih su stigli NASA-ini stručnjaci jako slični njegovima. U knjizi "Human Mars landing mission for 2033" pisao je o Marsu kao planetu najsličnijem Zemlji, njegovoj atmosferi, pa i putanjama letova svemirskih brodova na relaciji Zemlja – Mars.
Kako bilo, zbog količine prašine koja se skupljala na solarnim pločama i otežavala napajanje, u srpnju ove godine InSight je stavljen u način rada niske potrošnje, a od tada je nekako "durao" do sredine ovog mjeseca. Nažalost, nada da će vrtlozi vjetra očistiti panele, kako je to bilo na roverima Opportunity i Spirit, nisu se ispunile. Neki su manji pomaci napravljeni zahvaljujući tome što je prašina na Marsu nabijena statičkim elektricitetom pa su, koristeći magnetska svojstva, kratkoročno uklonili manji dio nečistoća. Lander je čak nekoliko dana u travnju prošle godine bio u hibernaciji zbog iznenadne navale veće količine prašine.
– InSight je promijenio naše razumijevanje unutrašnjosti stjenovitih planeta i postavio temelje za buduće misije. Ono što smo naučili o Marsovoj unutarnjoj strukturi možemo primijeniti na Zemlju, Mjesec, Veneru, pa čak i stjenovite planete u drugim solarnim sustavima – istaknula je Lori Glaze, direktorica NASA-ina Odjela za planetarnu znanost. U veljači 2020., na primjer, doznalo se da je Marsovo magnetsko polje na mjestu slijetanja deset puta jače nego što se prije mislilo i da brzo fluktuira. Od svibnja ove godine InSight je zabilježio 1313 potresa. Sva istraživanja Marsa, pa tako i ovo, povezana su i cilj im je da i ljudska posada jednog dana sleti na njega.
Put dug sedam mjeseci
Europska svemirska agencija (ESA), koja okuplja 22 države, planira to učiniti do 2040. godine i da će Europa biti dio prve misije na Mars s ljudskom posadom, u suradnji s drugim svemirskim agencijama. Još 1965. godine sonda Mariner 4 je obavila uspješan prelet Marsa i snimila njegovu površinu, bez rijeka, oceana i tragova života, s kraterima koji su ukazivali na nedostatak tektonske aktivnosti. Nakon toga krenula je potraga za tragovima života na Marsu. Prva letjelica koja se spustila na Crveni planet bila je 1971. godine Mars 3. U 70-ima su lansirane su sonde Viking, a 2008. na Mars je sletio Phoenix, pa Curiosity, Perseverance... Za put na Mars zainteresiran je i milijarder Elon Musk koji je prvo govorio da bi ljudi na taj planet mogli sletjeti 2024. ili 2026., no sad smatra da bi to moglo biti 2029. Ako tako i bude, misli da bi se do 2050. mogla osnivati i prva ljudska kolonija na Marsu. Kako je objavio The Independent, Musk smatra da bi put do Marsa tekao u nekoliko koraka. Prvo bi se Starshipom posada dovela u orbitu gdje bi se brod napunio gorivom i upustio se na put do Marsa dug sedam mjeseci.
Postoji priča za svakoga, ova je za one pametne.