S Ivanom Vidakovićem, prvim čovjekom Microsofta Hrvatska razgovarali smo o stanju u ICT-ju, obrazovnim kadrovima i prilikama na tržištu te o tradicionalnoj konferenciji WinDays koja se održava u Umagu od 21. do 24. travnja.
Početkom jeseni premijer i nekolicina ministara bili su u posjetu u središnjici Microsofta gdje ste ih ugostili. Što se pozitivno izrodilo iz tog posjeta? Je li Vlada prepoznala važnost ICT-a, ima li kakvih konkretnih koraka?
Do ovog prvog posjeta hrvatske Vlade najvećim tehnološkim kompanijama svijeta, ICT industrija u Hrvatskoj nikada nije dobila toliko pozornosti. Taj je posjet definitivno usmjerio fokus na važnost ICT industrije kao zamašnjaka gospodarskog napretka. Istaknuta je nužnost povezivanja svih industrija s hrvatskim ICT sektorom s ciljem razvoja gospodarstva, privlačenjem investicija i povećanja konkurentnosti na globalnom tržištu. Hrvatska Vlada prepoznala je činjenicu da su kvaliteta i učinkovitost funkcioniranja državnih institucija ključni čimbenici za razvoj privatnog sektora i gospodarstva općenito. Bitno je istaknuti da hrvatski IT izvoz kontinuirano raste, a 2013. je bio veći od 2,1 milijardu kuna, što IT čini jednom od 12 najvećih izvoznih grana hrvatskog gospodarstva. Možemo slobodno reći da je ICT sektor jedan od najbrže rastućih sektora, s najvećom dodanom vrijednosti i s daljnjim trendom rasta zapošljavanja. To je još jedan pokazatelj Vladi u kojem smjeru treba formirati strategije razvoja. Očekujem da će se o određenim rezultatima posjeta Vlade svjetskim kompanijama uskoro čuti.
Niz godina pokušavate osvijestiti hrvatske vladajuće elite o potrebi promjene obrazovnog sustava. Apelirate mahom na izmjene visokoškolskog obrazovanja i upozoravate na nedostatak stručnjaka? Kakva je situacija trenutačno s 'proizvodnjom' IT kompetencija? Ima li pomaka?
Hrvatska treba informatičku strategiju kojom će se uskladiti obrazovni sustav s potrebama tržišta rada u digitalnom vremenu u kojem živimo. Preduvjet napretka i bolje konkurentnosti Hrvatske je obrazovana radna snaga. Nužno je povećati upisne kvote na prirodno-tehnološkim fakultetima i proizvesti što više IT stručnjaka kojih trenutno nedostaje i u Hrvatskoj i u Europi. Do danas, u promjenama obrazovnog sustava nije bilo značajnih pomaka. Sustavne i održive promjene možemo postići jedino dugoročnim poticanjem matematičkih i prirodoslovnih znanosti u osnovnim školama, čime ćemo proširiti bazu budućih inženjera, odnosno usmjeriti mlade na zanimanja budućnosti. Istovremeno, promjene u visokom obrazovanju koje bi dale rezultate odmah trebale bi biti usmjerene prema razvoju kompetencija i mekanih vještina (soft skills). Hrvatskoj trebaju obrazovani i inovativni ljudi koji će koristeći dostupnu tehnologiju provoditi promjene i osigurati uspjeh.
Danas se ogromna količina znanja širi i dijeli zahvaljujući internetu. Nakon velikog razvoja IT industrije dolazi nam revolucija bazirana na podacima (big data fenomen). Razvijene zemlje primjerice već obrazuju radnu snagu za relevantna nova zanimanja poput analitičara podataka, znanstvenika za podatke, čistača podataka i sl. To je još jedan dokaz da se obrazovni sustav mora kontinuirano prilagođavati između ostalog i potrebama tržišta. Iako hrvatska IT industrija raste, godinama imamo isti problem nedostatka kvalitetnih programera na hrvatskom tržištu rada. O tome najbolje znaju naši partneri, tvrtke koje kontinuirano rastu i zapošljavaju te redovito muku muče u potrazi za kvalitetnim programerima.
Na predstojećim WinDaysima, jednom od najprestižnijih domaćih biznis događanja u Hrvatskoj, govorit će se o nezaposlenosti mladih, koja su vaša promišljanja? Što zapravo Hrvatska može i treba činiti po tom pitanju?
Kako bi mladi danas bili konkurentni na tržištu rada, potrebno je da prime kvalitetno obrazovanje u skladu s modernim trendovima te da i kroz obrazovni sustav koriste najmodernije dostupne tehnologije. Kroz obrazovni sustav mladi bi morali dobiti poticaj za razvijanje svoje inovativnosti i kreativnosti kao osnovnih čimbenika uspjeha. Upravo zato je potrebno mijenjati nastavne kurikulume te u fokus staviti zanimanja budućnosti i korištenje modernih informatičkih alata u svakodnevnoj nastavi i životu.
Unatoč tome što pokazatelji govore da ICT sektor ima potencijal od minimalno pet tisuća novih radnih mjesta do 2020. godine, još uvijek premali broj mladih ljudi završava inženjerske studije pa kao posljedicu imamo nedostatak stručnih kadrova. Upravo u IT zanimanjima vidim put ka rješenju problema dijela nezaposlenosti, a naš je zadatak ustrajati na tome da hrvatska Vlada riješi prepreke razvoja IT industrije.
Ovogodišnju WinDays konferenciju započet ćemo razgovorima i diskusijama između vodećih stručnjaka iz gospodarskog i javnog sektora te akademske zajednice o nezaposlenosti mladih, kvalitetnom upravljanju talentima i usvajanju novih načina poslovanja koje omogućuje moderna tehnologija. Vjerujem da ćemo pregledom uspješnih primjera i predstavljanjem svježih ideja kreirati smjernice za poticanje zapošljavanja. Razgovorima o novim modelima poslovanja želimo dati uvid u budućnost hrvatskog društva koja bi, zahvaljujući modernim tehnologijama, trebala biti znatno drugačija. Budući da su poduzetnici generatori gospodarskog rasta, kroz predavanja i diskusije im želimo pomoći da prepoznaju uvjete da to i postanu.
Tema će biti i pametno upravljanje ljudskim resursima. Smatrate li da u Hrvatskoj postoji pravi sustav vrijednosti koji bi uopće do toga doveo ili smo tek na početku uspostave pravih kriterija za vrednovanje pa samim tim i upravljanje ljudskim resursima?
Trendovi u upravljanju ljudskim potencijalima se, kao i sve drugo, rapidno mijenjaju. Neke velike kompanije izuzetno su fokusirane na ovaj segment, ali generalno gledajući, hrvatske su tvrtke većinom na početku. To je jedan od razloga zašto ovu temu predstavljamo na WinDays konferenciji tijekom koje ćemo razgovarati o tome koji su novi trendovi u upravljanju ljudskim potencijalima te kako tvrtke u regiji i svijetu razvijaju talente i što taj pojam uopće znači. Microsoft može poslužiti kao primjer kvalitetno razvijenog sustava upravljanja ljudskim potencijalima, koji svakom zaposleniku omogućuje osobni razvoj i planiranje karijere unutar kompanije, lokalno, regionalno ili čak globalno. Hrvatske tvrtke trebale bi prihvatiti tzv. growth mindset, odnosno poticanje internog poduzetničkog mentaliteta, kakav ima i Microsoft, koji pojedince uključuje u izazovne poslovne prilike i motivira ih da preuzimaju inicijative te utječu na pozitivne promjene i rezultate.
Također, hrvatski poslodavci moraju biti svjesni sve veće prisutnosti nove generacije mladih, tzv. milenijalsa, koji trenutno predstavljaju najveći izazov za tvrtke, jer se radi o ljudima koji koriste moderne tehnologije od rođenja te imaju potpuno drugačiji pristup radu, poslovnim procesima, autoritetima i odgovornostima. Upravo zbog milenijalsa odjeli ljudskih potencijala danas moraju stvarati nove, drugačije strategije upravljanja, motiviranja i nagrađivanja.
Hrvatska je malo tržište, ulaskom u EU za neke je prostor proširen, no za neke i dalje nije. Lokalizacija proizvoda i eventualno širenje u regiji, čini se, glavni su drive domaćih ICT tvrtki. Kako gledate na to s obzirom da Microsoft i počiva na širenju mreže partnera? Gdje su šanse hrvatskih ICT tvrtki?
Prednost interneta kao medija je ta što za programere nema granica i start-up tržište je globalno pa domaće IT tvrtke imaju veliku šansu za uspjeh. Zahvaljujući globalnim megatrendovima, posebno računalstvu u oblaku, cijena ulaska u tržišnu utakmicu je vrlo niska; dovoljno je imati mobilni uređaj, pristup mreži i kreditnu karticu i u svijetu ste biznisa. Veličina našeg tržišta ne ide nam u prilog, pogotovo zato što je uobičajeno da se tvrtke prvo dokazuju na svom tržištu pa tek onda krenu izvoziti. No, zahvaljujući mobilnim tehnologijama i činjenici da je razvoj aplikacija relativno jednostavan te da nema dugih rokova implementacije, mogućnost plasiranja dobre ideje, odnosno rješenja na tržište, jako je velika. Dovoljno je pogledati u naše susjedstvo, u Sloveniju gdje je bračni par Login razvio popularnu aplikaciju Talking Tom i druge aplikacije i danas su najbogatiji Slovenci. Vrijednost njihovog poduzeća Outfit7, specijaliziranog za razvoj mobilnih aplikacija, procijenjena je na 1,1 milijardi eura!
Ipak, tvrtke koje imaju specifična industrijska rješenja prvo se moraju probijati kroz regiju, osvojiti reference, pojačati financijsku i izvedbenu sposobnost i tek onda se predstaviti globalnom tržištu. Neke od bolnih točaka hrvatskog tržišta su previsoka cijena rada, parafiskalni nameti i česte promjene zakona, a sve to utječe na razvoj i rad IT tvrtki. Potrebne su posebne mjere Vlade za poticanje IT industrije kao pokretača hrvatskog gospodarstva.
Tehno startupi mogu biti disruptivni element i pokretač, no imamo li pravu investicijsku klimu u državi?
Tehno start-upi su definitivno jedni od pokretača ekonomskog rasta, a inovacija je danas ključ uspjeha za svaku tvrtku. Zahvaljujući internetu i globalnoj povezanosti danas svatko može biti dionik globalnog tržišta, bez obzira na lokaciju. Inovativni modeli i start-upi tipa Ubera ili Airbnb-a značajno utječu na postojeće poslovne modele, ali i čitave industrije.
Primjerice putem Airbnb-a možete na siguran način iznajmiti svoju privatnu nekretninu za smještaj gostiju bilo gdje u svijetu, a ponuda je toliko zanimljiva da su u njoj čak i dvorci ili pak iglui! Primjer već spomenutog bračnog para Login iz Slovenije pokazuje koji potencijal nudi svijet računalnih igara. Sve navedene kompanije ne samo da su se prilagodile novim modelima poslovanja, nego imaju i remetilački utjecaj na stare modele poslovanja.
Hrvatski dugoročni problem je nekonkurentnost na globalnoj razini. Prema izvješću o konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, Hrvatska je po konkurentnosti rangirana kao 77. zemlja od ukupno 144. Usporedbe radi, 2007. godine zauzimali smo 57. mjesto. Prema podacima Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD), Hrvatska je na 59. od ukupno 60 uspoređenih zemalja. Ovi poražavajući podaci ukazuju na hitnost transformacije privatnog i javnog sektora, jer o konkurentnosti zemlje ovisi cjelokupan društveni standard. Taj kontinuirani pad globalne konkurentnosti za posljedicu ima smanjenje atraktivnosti za potencijalne investitore. Naprimjer, po pravnom okviru za investicije nalazimo se na 140. mjestu. Po sposobnosti zadržavanja talentiranih ljudi nalazimo se na 137. mjestu. Po obrazovanju zaposlenika na 129. mjestu itd. Vjerujemo da vam je sad jasno zašto smo izabrali ovogodišnje teme za WinDayse.
U takvom okruženju nerealno je očekivati razvoj investicijske klime i poduzetništva. Za to je potrebno eliminirati ili ublažiti negativne faktore kao što su: neučinkovitost javne uprave koja ima direktni utjecaj na poduzetništvo, visoki porezi na rad i investicije, ograničavajući pravni okviri, restriktivno radno zakonodavstvo, korupcija itd. Dobar primjer nam daju druge male zemlje, od koji se šest nalazi među deset najkonkurentnijih. Jedna mala Danska, vrlo slična Hrvatskoj i naslonjena na poljoprivredu, nalazi se na visokom 13. mjestu. Međutim, uspjeh poljoprivrede Danska može zahvaliti vrlo ranom uvođenju tehnologija u sve procese poljoprivredne industrije.
Nadalje, analizirajući listu konkurentnosti, vidljiva je veza između indeksa korupcije i konkurentnosti države. Što je indeks korupcije niži, to je država konkurentnija. To nam govori da konkurentnost možemo postići samo ako imamo otvoreno društvo podržano tehnologijama, ako se riješimo korupcije, ako stvorimo transparentnu i učinkovitu javnu upravu i ako omogućimo dvosmjernu komunikaciju između institucija i građana.
