Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima više od 5000 dronova, no samo 134 operatora dronova uredno su registrirana preko državne Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo! To znači da se mnogi korisnici kreću u sivoj zoni, odnosno da unatoč postojećem pravilniku agencije postoji još mnogo rada na optimiziranju i pravila i korištenja dronova i u privatne i poslovne svrhe, što je bila tema prvog festivala o dronovima u Hrvatskoj – DRONEfesta.
Još kompliciranije je sa snimanjima sadržaja jer bi svako snimanje vjenčanja ili bilo koje drugo snimanje u promotivne ili poslovne svrhe trebalo biti prijavljeno Državnoj geodetskoj upravi. Postoji i uredba po kojoj snimke koje snimite dronom morate Geodetskoj upravi poslati na pregled (osim ako nisu za osobne svrhe i nemate ih namjeru objavljivati online), što bi uskoro konačno trebalo ipak biti promijenjeno usvajanjem nove uredbe.
Agencija je predvidjela i novčane kazne (od 5.000 do 100.000 kn) pa su tako zimus dvojica Slovenaca morala platiti 5000 kn kazne za neprijavljeno snimanje Adventa u Zagrebu.
– Smatram da je normalno da se svaki operater koji dođe u Hrvatsku treba upoznati s našim propisima. Kao i vi kada idete izvan Hrvatske. U Agenciji svakodnevno dobivamo nekoliko upita stranih operatora kako bi mogli legalno odraditi snimanje – istaknula je Marina Fekonja Dragan iz Agencije za civilno zrakoplovstvo.
Upravo je problematika regulative izazvala najviše zanimanja posjetitelja prvog DRONEfesta. Marina Fekonja Dragan iz Hrvatske agencija za civilno zrakoplovstvo, Marinko Keser iz Hrvatska kontrola zračne plovidbe i Ivan Landek iz Državne geodetske uprave (DGU) prezentirali su procedure i zakonske odredbe vezane za korištenje bespilotnih letjelica u Hrvatskoj. Na panelu "Regulatorna strategija u službi razvoja tržišta bespilotnih letjelica", kojim je moderirao Ivica Mudrinić, istaknuli su da je tendencija europskih propisa da se liberaliziraju pravila te se nadaju da će i hrvatski propisi uskoro postati fleksibilniji.
– Nitko ne voli nešto što se može otrgnuti kontroli. Noćna mora kontrole letenja je da se dron zabije u zrakoplov. Naša je kontrola 70-ih godina imala i jedan sudar zrakoplova pa je uvijek prisutan taj jedan mučan osjećaj da se nešto može dogoditi, a najveći su problem amateri. Mnogi od njih ne čitaju nikakve propise. Ovo što se dogodilo u Belgiji bilo je crveno svjetlo mnogi zračnim sigurnosnim sustavima. Svi znamo što se može napraviti s dronom – upozorio je Marinko Keser iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe, koji ima 35 godina iskustva u kontroli leta.
Keser je također i ljubitelj dronova te potiče dijalog među državnim agencijama i institucijama te je najavio da će HKZP na internetu objaviti zone letenja s ključnim podacima kada možete rezervirati određeni prostor.
– Temeljem EU regulative dolazi do fleksibilnije upotrebe zračnog prostora. Prije je kontrola letenja utjerivala disciplinu do maksimuma, ali je i sputavala slobode. Danas je trend ideja da zračni prostor pripada svima nama te će biti moguće koristiti i prostor koji ostane neiskorišten nakon komercijalnih letova. No, naše odobrenje morate imati ako ćete operirati u kontroliranom zračnom prostoru. Smanjit ćemo pribavljanje suhoparne papirologije. Pokušat ćemo vam omogućiti sva odobrenja unutar dva dana – najavio je Keser.
– Ne želimo biti nikakva smetnja. Želimo se prometnuti u lidera. Mi se u smislu konzaltinga stavljamo industriji na raspolaganje. U ovoj državi postoji Nacionalno povjerenstvo za upravljanje zračnim prostorom. Prema tom tijelu može bilo tko od nas poslati dopis sa zahtjevom. Hrvatski zračni prostor nema tendenciju zatvaranja. Ali to traži redizajn zračnog prostora. Imamo ideje o drone friendly područjima. Hotelska područja izvan buke privatnosti i vojnih objekata, zašto da ne. Dodatna grana u turizmu. Ali nismo mi ti koji bismo mogli zahtijevati u vaše ime – poručio je Kesser operatorima dronova, koji su imali puno praktičnih pitanja iz publike.
Marina Fekonja Dragan iz HACZ-a prezentirala je pravila i praksu vezanu uz označavanje sustava od operatora, pravila letenja, postupak koji operator mora proći kako bi regulirao izvođenje operacija, uvjete kada je letenje zabranjeno i slično. Hrvatska je podijeljena u četiri zone, pri čemu se dozvole za letenje u tri zone izdaju u kratkome roku, dok je zakonski rok za odobravanje dozvola za let u urbanim područjima 30 dana i zahtijeva i polaganje teorijskog ispita.
Ivan Landek iz Državne geodetske uprave prezentirao je razvoj uredbe o snimanju iz zraka od 1993. godine do danas. Četvrta verzija trenutačno se nalazi na e-savjetovanju, kako bi se omogućilo poboljšanje brzine poslovanja i uvođenje reda za dobivanje odobrenja. Prema trenutačnim zakonima, svi koji žele snimati bespilotnim letjelicama moraju podnijeti zahtjev DGU-u, koji je dužan i pregledati snimljene materijale ako nisu snimljeni za privatne svrhe.
– Za nas bi bilo najbolje da ništa ne trebamo pregledati. Međutim, mi radimo sa službenicima koji su visoko vojno pozicionirani. Recimo Krčki most se štiti iz nekih razloga. Mi ne znamo zašto, ali onaj tko zna zašto se štiti, kaže da želi da se to štiti. I tu mi kao Državna geodetska uprava ne možemo ništa. Nepojmljivo nam je zašto moramo gledati vjenčanja. Na prvoj uredbi za snimanje iz zraka čekalo se tri mjeseca sve dok nije došlo do tadašnjeg predsjednika pa se nekako našao način. Mi u državnoj upravi ne možemo dobiti zone. Tražili smo tri puta, ali nije prošlo – požalio se Ivan Landek iz Državne geodetske uprave, čiji tim mora pregledavati sve snimke korisnika.
A korisnici najčešće ni ne šalju snimke na pregled, što su dužni po propisima. Procjenjuje se da se i do 2000 dronova koristi u komercijalne svrhe za snimanje vjenčanja. Dođu li te sve snimke u DGU i kako će mali tim uspjeti sve te snimke pregledati?
Očito je da predstoji još dosta poboljšanja propisa, a vlasnici i korisnici dronova nadaju se da će im u tome pomoći novo osnovana Hrvatska udruga korisnika i operatera bespilotnih letjelica koja će 16. travnja imati svoju sjednicu.
– Izuzetno sam zadovoljan interesom za konferenciju koji je nadmašio naša očekivanja i kapacitet prostora u kojem je održana. Zbog velikog odaziva i pozitivnih reakcija razmišljamo i o dvodnevnom izdanju konferencije sljedeće godine – rekao je direktor konferencije Tihomir Šašić iz IN2, organizatora Dronefesta. Šašić je također istaknuo da puno očekuje od nove udruge.
– Danas se vidjelo da predstavnici državnih tijela doista žele pomoći i saslušati prijedloge. Vjerujem da kao udruga možemo pomoći da se brže pokrenu stvari – ocijenio je Šašić.
Dok se propisi još peglaju, hrvatski gospodarstvenici i operateri dronova već pitaju za mogućnosti posebnih zračnih koridora za dostavu paketa dronovima te mogu li korisnici naknadno prijaviti i dobiti odobrenje za svoje snimke. To im za sada nije omogućeno. U međuvremenu procjenjuje se da europsko tržište vezano za dronove i pripadajuću industriju vrijedi 15 milijardi eura.
Koja buda*a naredila da se pregledavaju snimke svatova. Odredit koji se objekti ne smiju snimati i tamo konzrolirat. Ostslo nema sta ko gledati