Ljudi će uskoro živjeti na Marsu, Hyperloop je prijevoz budućnosti, Umjetna inteligencija je opasna, Živimo u videoigri... samo su neki od projekata, ideja i javnog promišljanja Elona Muska, kontroverznog četrdesetpetogodišnjeg Južnoafrikanca inovatora i biznismena, čelnika Tesla Motorsa i SpaceX-a te svojedobno suosnivača PayPala.
Posljednja u nizu izjava kojima je pobudio pažnju javnosti jest tvit u kojem je, na pitanje o tome što je radio u Pentagonu i o čemu je razgovarao s ministrom obrane, rekao: “O metalnom letećem odijelu.”
Ministar koji prati inovacije
Da se ne radi o Elonu Musku koji vrlo samouvjereno zastupa svoje, po mnogima nevjerojatne i nerealne ideje i proizvode i ne libi se javno iznositi i najnevjerojatnije teorije, dok istovremeno vodi respektabilne tvrtke, vjerojatno ne bismo nimalo dvojili da se šalio, ali ako je itko mogao na ‘stol’ staviti takvu ideju, zasigurno bismo prvo pomislili na njega. Usto, Elon Musk, čini se, baš voli da ga se dovodi u istu rečenicu s Iron Manom, te potiče takvu asocijaciju. Naime, svojedobno je, prije tri godine, u raspravi o sustavu i dizajniranju dijelova rakete predložio da se koriste pokreti rukom kroz zrak, koje je, ustvrdio je, vidio upravo u filmu Iron Man. I Pentagon je podržao njegove navode te nakon posjeta Pentagonu nije bilo službenih izjava, tek škrto objašnjenje da se razgovaralo o inovacijama. Naime, američki ministar obrane Ash Carter uveo je u praksu povremene razgovore s predstavnicima tehnozajednice ne bi li čuo njihove ideje ili povratne informacije te bio u tijeku s trendovima u tehnologiji, posebice inovativnim proizvodima.
Carter se poprilično usmjerio na intenziviranje i promoviranje veza između ministarstva i tehnoloških kompanija iz privatnog sektora. Često putuje u Silicijsku dolinu, a osnovao je Defense Innovation Unit Experimental (DIUX) u Silicijskoj dolini i Bostonu. Osnovao je i savjetnički odbor ne bi li bio siguran da će biti na izvoru informacija. Tako je, primjerice, Eric Schmidt, direktor Alphabeta (nekad znanog kao Google), na čelu tog odbora koji bi trebao regrutirati još dvanaest članova, uglavnom uspješnih privatnih biznismena sposobnih identificirati i usvojiti nove tehnologije.
Naravno, jedna od vjerojatnih tema razgovora bio je i ugovor Elona Muska s ministarstvom kada se radi o svemirskom programu i lukrativnom biznisu lansiranja satelita u orbitu. Musk je prije dvije godine tužio Američko ratno zrakoplovstvo tvrdeći da njegovoj tvrtki SpaceX nije dana šansa da se natječe za taj posao.
No, taj je spor izglađen godinu dana kasnije, kada je SpaceX dobio certifikat za taj posao i postao zapravo jedini konkurent joint venture tvrtki Leckheed Martina i Boeinga. A u travnju je dobio i prvi posao vrijedan 82,7 milijuna dolara za lansiranje GPS satelita u 2018. godini. Osim visokotehnoloških gadgeta, Musk i Tony Stark i tu posjeduju zajednički nazivnik. Obojica su milijarderi, znanstvenici, genijalni inovatori i imaju vrijedne ugovore s vojskom. Muskovo bogatstvo, u ovoj godini, procjenjuje se na 14,2 milijarde američkih dolara. Musk, kako kaže, želi rješavati “značajne probleme” u tri područja, a to su internet, čista energija i svemirska istraživanja.
San o letećim autima
Inače, Musk nije jedini koji novac troši na takozvane Moonshot projekte i podržava eksperimente i inovacije za koje nije izgledno da će u bližoj budućnosti ostvariti ikakav povrat. Larry Page, suosnivač Googlea (sadašnjeg Alphabeta), osobno financira startupe posvećene razvoju letećih automobila. Više od 100 milijuna dolara uložio je u Zee.Aero od njihova osnivanja 2010. godine do danas, a novac ulaže i u novu tvrtku Kitty Hawk od lani, piše Bloomberg. Ova dva startupa potpuno odvojeno razvijaju koncepte letećih automobila.
Leteći automobili vječni su san tehnozajednice, no zasad nitko se nije ozbiljnije približio pravom i komercijalnom rješenju.
Ljudi neće uskoro živjeti na Marsu, a umjetna inteligencija nije opasna jer nije još ni blizu inteligencije kakvu ima prosječan čovjek. Musk priča gluposti.