Legendarna franšiza TV serija i filmova u 50 je godina jako utjecala na popularnu kulturu, ali i na znanost i razvoj tehnologije. Istraživati nove svjetove, doprinositi miru i prosperitetu na svakom planetu jedna je od osnovnih misija Zvjezdanih staza, legendarne TV serije i istoimenih filmova. Ova kultna franšiza ove godine slavi 50. obljetnicu od prve emitirane epizode (u rujnu), a u kina upravo stiže najnoviji film “Zvjezdane staze – S one strane”.
Legendarni kapetani James T. Kirk (William Shatner) i Jean Luc-Picard (Patrick Stewart) i njihove usredotočene posade već desetljećima stječu vjerne fanove, ali i prelaze okvire znanstveno-fantastičnog žanra. Utjecaj brenda Star Trek na kulturu i društvo je izniman. Serija i filmovi imali su cijeli niz angažiranih tema i motiva: od prvog međurasnog poljupca do osuđivanja diskriminacije, ratova, robovlasništva...
Inspiracija znanstvenicima
A očit je utjecaj i na znanost i tehnologiju. Mnogi su znanstvenici isticali upravo Zvjezdane staze kao poticaj koji ih je nagnao da se počnu baviti astronomijom, fizikom, robotikom... Tako su Zvjezdane staze doprinijele i stvaranju nekih tehnologija koje su postale stvarnost.
Tehnološki žargon postao je zaštitni znak gotovo svake epizode Zvjezdanih staza
Tehnološki žargon obilježio je ovu seriju, često je to bio i povod za smijeh jer tko bi se snašao u stručnoj raspravi između komandanta Date i inženjera La Forgea dok rade još jedan popravak u strojarnici. No iz te fokusiranosti na tehničke detalje serija je stvarala i potrebu te inspiraciju za stvaranje novih tehnologija i uređaja. Mnogi su uređaji koji su prvo viđeni u Zvjezdanim stazama doista i zaživjeli.
O vratima koja se automatski otvaraju čim im se približite danas i ne razmišljate jer su vam postala uobičajena, no u 60-ima i 70-ima automatska vrata bila su viđena samo na dizalima iako je tehnologija postojala već u 50-ima. Mnogi su ih prvi put vidjeli upravo u Zvjezdanim stazama.
Još u originalnim epizodama s Jamesom T. Kirkom imali smo famozne trikodere i komunikatore koji su posadi služili za komunikaciju s udaljenih lokacija i razna znanstvena i medicinska istraživanja. Rane verzije rasklopnog komunikatora kojima su se dozivali Kirk i Spock uvelike su podsjećale na kasniji slavni Motorolin rasklopni mobitel.
Sljedeća generacija s Jean Luc Picardom već je imala naprednije komunikatore – malene uređaje na uniformama koji su objedinjavali funkcije mobitela, univerzalnog prevoditelja stranih jezika te GPS lokatora što je često bio spas za posadu Enterprisea kada više nije imala načina pobjeći nevolji. Iako danas još uvijek nemamo tehnologiju teleportacije, GPS lociranje i navigiranje koristite svakodnevno na pametnim mobitelima, pogotovo ako lovite Pokemone... Uređaji i online servisi za prevođenje jezika također postoje (iako još uvijek nisu tako savršeni kao u Zvjezdanim stazama).
Želimo li teleportaciju?
Zapravo, od 2010. godine znanstvenici provode uspješne testove teleportacije, tada su kineski znanstvenici teleportirali ne fizički objekt, nego informaciju objekta, a od 2012. godine više je znanstvenih timova izvršilo kvantnu teleportaciju fotona.
Poznati japanski teorijski fizičar Michio Kaku (koji je gostovao i u Zagrebu) vjeruje da će u budućnosti biti moguće teleportirati i čovjeka. No ostaje dvojba želite li to. Naime, da bi se to ostvarilo, dolazi do uništenja – originala. No zato sigurno bez problema koristite jednu drugu tehnologiju iz Star Treka – tablet. Računalo dlanovnik PADD (Personal Access Display Device) doživjelo je inkarnaciju u Appleovu hit proizvodu – iPadu 2010. godine. Kada Jean Luc Picard naruči crni čaj Earl Grey točno određene temperature, to je, dakako, učinio koristeći uređaj – replikator.
GPS lokator danas je uobičajen na svakom mobitelu, čak i u lovu na Pokemone
Ovo čudo tehnologije koje u Zvjezdanim stazama može praktički ni od čega stvoriti što god naručite danas je sve više stvarnost u vidu 3D printera. Iako 3D printeri još nemaju tu jednostavnost i širinu kao replikatori iz Star Treka, moguće je printati razne alate, pizzu pa čak i automobil ili oružje. Medicinska dijagnostika danas je također ‘kopirala’ mnoge izume iz Zvjezdanih staza. Skeniranje tijela, dijagnostika, ubrizgavanje lijekova bez igle danas često izgleda vrlo futuristički. Još samo da naši osobni liječnici počnu koristiti moćna računala (koja postoje već danas) za sekvencioniranje genoma svakog pacijenta...
Ne smijemo zaboraviti ni najveću zabavu u Zvjezdanim stazama – teško je zamisliti neku otkačenu epizodu iz “The Next Generation” serije ili “Voyagera”, a da ne uključuje radnju u – holodeku. Virtualni prikaz ljudi i stvari u raznim prilagođenim situacijama danas umnogome podsjeća na bum razvoja virtualne stvarnosti preko uređaja Oculus Rift i HTC Vivea. Možemo samo ustvrditi da je budućnost već stigla.
>> Rihanna u novom filmu Zvjezdanih staza: S one strane
