Žene su rađale u papinu krevetu, u papinskoj spavaćoj sobi papinskog ljetnikovca u Castelgandolfu, tijekom Drugog svjetskog rata, a od sada će turisti moći razgledati prostorije koje su bile zatvorene za javnost. Papa Pio XII. tijekom Drugog svjetskog rata u papinskoj je palači u Castelgandolfu ugostio mnoge žene koje su bile u bijegu ili koje su ostale bez krova nad glavom tijekom rata, a bilo je među njima i trudnih, koje su u papinskoj postelji rađale djecu, ispričao nam je, uz ostalo, direktor Vatikanskih muzeja Antonio Paolucci, tijekom obilaska toga povijesnog mjesta.
Ulaznice i na internetu
Tijekom Drugog svjetskog rata tu je rođeno oko 40-ero djece, nazvane i „djecom Pape“, a mnoge su im majke dale imena Eugenio po imenu Pia XII., koji se zvao Eugenio Pacelli.
Novinari akreditirani pri Svetoj Stolici obišli su palaču u Castelgandolfu, na oko 40 kilometara od Rima. Iz Vatikana smo krenuli autobusima vatikanske registracije do Castelgandolfa. Vozači, među kojima je bio i vozač papamobila, bili su odjeveni u tamna odijela i s kravatom. U dvorištu papinske palače, gdje su se u ljetnim mjesecima, dok su pape tu boravili, održavali angelusi, novinarima je predstavljen novi projekt – palača će biti otvorena za javnost.
Je li to povijesni ili simbolični događaj, bilo je prvo pitanje novinara. I jedno i drugo, ali najviše zbog želje pape Franje da taj papinski ljetnikovac bude otvoren za sve znatiželjnike, odgovorio je Paolucci. Papa želi što više približiti ljudima prostore koji su nekada bili nepristupačni. Otkad je postao papom 2013., Bergoglio nije nijednog dana proveo u papinskom ljetnikovcu, već u svojem apartmanu u domu Santa Marta u Vatikanu. Sada će svim turistima biti omogućeno da vide i krevet u kojem su pape ne samo spavali već su dvojica tu i umrla: Pio XII. 1958. godine i Pavao VI. 1978. godine. Krevet nije velik, čak izgleda malen i za jednu osobu. Iz spavaće se sobe odlazi u papinsku kapelicu posvećenu Gospi iz Czestochowe. Mogu se razgledati i njihove radne sobe, fotelje koje pričaju povijest, knjige koje su listali pape, pa i dokumenti vezani za posljednju vatikansku aferu nazvanu VatiLeakes. Zaposlenici Vatikanskih muzeja upravljaju u palačom u Castelgandolfu i ulaznice se mogu kupiti ili preko interneta ili na samom mjesta, a posjeti su od ponedjeljka do subote.
Sve je kako je ostavljeno
Svaka od dvorana ima svoju povijest. U radnoj je prostoriji i olovka koju je tu ostavio Benedikt XVI., dvorana nazvana po papi Aleksandru VII. oslikama je freskama Pierleona Ghezzija. Tu je i Dvorana Švicarske straže, pa Glazbeni hodnik, Dvorana prijestolja i Dvorana concistorija, tj. sastanaka kardinala, gdje je kardinalsku odoru primio Angelo Roncalli, budući papa Ivan XXIII. Tu je i radna soba u kojoj su se pisali dokumenti, enciklike, govori... U tim sobama i dvorana sve je ostalo netaknuto, kao kada su ovamo dolazili pape, kazao je kardinal Giuseppe Bertello, predsjednik guvernarata Grada Vatikana. Može se kazati kako je palača prestala biti ljetnikovcem kada je u nju ušao papa emeritus Benedikt XVI. 28. veljače 2013. To je, dok se nije preselio u Vatikan, bio dom prvog umirovljenog pape.
>> Papa Franjo turistima otvorio papinsku palaču u Castelgandolfu
"Bezgresno zaceta djeca"