U vrlo kratkom razdoblju najugledniji svjetski poslovni tjednik – The Economist – još se jednom bavio Hrvatskom. Ovaj put usporedio je potpuno oprečnu politiku bivšeg finskog premijera Esko Ahoa (koji je nedavno bio u Zagrebu) i hrvatske vlasti u borbi s recesijom.
Duboki rezovi u potrošnji
Osnovna je teza tog teksta da su ključni ekonomski parametri krize u Finskoj s početka devedesetih nalikovali hrvatskim parametrima u krizi iz 2008. godine. Hrvatski izvoz pao je 25 posto, baš kao i finski nakon raspada Sovjetskog Saveza. U Hrvatskoj se u 2009. nezaposlenost povećala sa 7 na 20 posto, a BDP pao 6,9 posto, piše The Economist, a u Finskoj je pak nezaposlenost porasla sa 2,1 na 19,9 posto, dok je BDP pao 13 posto između 1991. do 1994. godine. Dakle, makroekonomski gledano – poprilično strašne i slične priče. Međutim, Finska je već 1995. isplivala iz krize uz snažni rast vanjskotrgovinske razmjene, dok hrvatska ekonomija uporno nastavlja tonuti. Ključna je razlika u tome, tvrdi The Economist, što je Finska poduzela vrlo opsežnu reformu poreznog sustava i napravila duboke rezove u federalnoj i lokalnoj potrošnji te se fokusirala na devalvaciju kako bi potakla izvoz. Dok u Hrvatskoj devalvacija nije moguća zbog visoke euroizacije, očito je da su se hrvatske vlade skrivale od pravih strukturnih reformi, primjerice, rezovima troškova na razini lokalne uprave.
Zahvaljujući rezovima, finska je vlada uspjela, uz rezanje poreznih odbitaka, smanjiti ukupni porez na dohodak sa 51 na 39 posto te korporativni porez sa 33 na 19 posto. Zahvaljujući tom krupnom zaokretu u poreznoj politici, uspjeli su ne samo potaknuti ekonomiju nego i drastično povećati porezne prihode. Nakon rezanja poreza, Finska je u razdoblju od 1994. do 2000. uspjela povećati proračunske prihode 350 posto, pri čemu su prihodi od korporativnih poreza rasli 2000 puta.
Za razliku od Finske, u Hrvatskoj je, dok je potrošnja padala, PDV povećan sa 22 na 25 posto, a porez na dohodak ostao je treći najveći na svijetu, odmah iza Belgije i Grčke. Kompanijama je prvo smanjen trošak zdravstvenog doprinosa 2 posto, a sada je i to vraćeno.
Temelji rasta
U The Economistu su primijetili da je jedna od ključnih razlika i u tome što je Finska izvrstan primjer “klađenja” na nove sektore; imala je supstancijalne investicije u ICT i obrazovanje te je na tome temeljila rast u zadnja dva desetljeća.
Završna poruka The Economista jest hoće li aktualna hrvatska vlada što naučiti od politike rezova bivšeg finskog premijera Ahoa koji j, usprkos tome, sebi uspio osigurati reizbor.
Već vidim da se tekst neće svidjeti vladajućima na Pantovčaku i Markovu trgu. Hrvatska ne smije biti uspješnija od "regije".