Nakon Pariza, Nice i Berlina, Švedska će skupo platiti svoju velikodušnost prema azilantima: izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa zaprepastile su Šveđane, no kakva je doista veza između imigracije, delinkvencije i terorizma u toj skandinavskoj zemlji?
Što je rekao Donald Trump?
"Pogledajte što se događa u Njemačkoj, pogledajte što se dogodilo sinoć u Švedskoj. Švedska, tko bi pomislio? Švedska. Primili su puno izbjeglica i sada imaju probleme kakve nisu mogli ni zamisliti", rekao je Trump u subotu na Floridi.
U Švedskoj se u petak navečer nije zapravo dogodilo ništa ozbiljno, pa je Trump precizirao da je govorio o reportaži objavljenoj na Fox Newsu po kojoj ta zemlja gori. No dvojica intervjuiranih švedskih policajaca tvrde da su njihove izjave u toj reportaži izvučene iz konteksta.
Uz to, Trump je u ponedjeljak objavio novi tweet optuživši, ne identificirajući ih, neke medije da umanjuju ozbiljnost situacije: "Mediji SMEĆA žele da vjerujemo da masovna imigracija u Švedskoj dobro funkcionira. NE!"
Christian Christensen, američki profesor novinarstva na Sveučilištu u Stockholmu, rekao je za EUobserver da Trumpovu izjavu treba shvatiti ozbiljno.
"To je već drugi put da je Trumpova administracija izmislila teroristički napad kako bi okaljala imigrante i opravdala ograničavanje imigracije."
Christiansen ističe da nije slučajno da je meta kritika upravo Švedska.
"Za mnoge republikance, Švedska je omiljeni simbol svega onoga što u Europi po njihovu mišljenju nije dobro: otvorenosti prema izbjeglicama, feminizma, ekološke svijesti ili otpora vijetnamskom ratu 1970-ih."
Je li u Švedskoj bilo terorističkih napada?
Da, ali ne od povijesnog migrantskog vala 2014. – 2015., kada je Švedska primila 244.000 tražitelja azila (34 posto Sirijaca i 10 posto Iračana), najviše po stanovniku u Europi. Prošle godine primila je samo 30.000 ljudi.
Dana 11. prosinca 2010., Šveđanin iračkog podrijetla, Tajmur Abdel Vahab, poginuo je raznijevši se na ulici u Stockholmu, pri čemu je dvoje ljudi bilo lakše ranjeno.
Bijela kuća nedavno je stavila na popis 78 terorističkih napada o kojima su mediji navodno premalo govorili i napad molotovljevim koktelom u listopadu na šijitski centar za molitvu u Malmou. U tom je slučaju uhićen jedan Sirijac, a ozlijeđenih nije bilo.
S obzirom na postupno vraćanje desetaka militanata od ukupno 300, koliko ih se pridružilo džihadistima u Siriji i Iraku, teroristička prijetnja smatra se visokom.
Je li porastao kriminal od dolaska brojnih izbjeglica?
Švedska je 2015. zabilježila dosad najviši broj kaznenih djela po stanovniku, prema podacima Švedskog vijeća za prevenciju delinkvencije (BRA). Međutim, ta brojka tek je neznatno veća nego 2009. godine.
Iako su se kaznena djela povećala za četiri posto između 2014. i 2015., napadi na ljude smanjili su se za 0,4 posto, dok su se napadi na imovinu povećali za sedam posto. Silovanja su se smanjila za 11 posto.
Statistike za 2016. bit će objavljene potkraj ožujka. Preliminirani podaci ukazuju na povećanje napada na ljude za sedam posto, povećanje silovanja za 13 posto i smanjenje napada na imovinu za pet posto. Kriminolozi napominju da se varijacije mogu objasniti promjenama u statističkoj metodi ili kvalifikaciji kaznenog djela.
Švedska je i dalje zemlja s najmanje kriminala u svijetu sa stopom ubojstava od 1,1 na 100.000 stanovnika 2015., što je 4,5 puta manje nego u SAD-u.
"Lani je samo u Orlandu na Floridi, gdje je Trump govorio neki dan, bilo 50 posto više ubojstava nego u cijeloj Švedskoj", objavio je na Twitteru bivši ministar vanjskih poslova Carl Bildt.
No, u Malmou je prošle godine u okršajima bandi ubijeno 12 ljudi, a 2013. u imigrantskom predgrađu Stockholma Husbyju spaljeno je stotinjak automobila i ozlijeđena su sedmorica policajaca u neredima koji su trajali pet dana i zahvatili i druge gradove u zemlji, podsjeća Reuters.
Švedska nije savršena, ali nasilje evidentno nije izmaklo kontroli. "Ne postoje područja u koja policija ne zalazi", istaknula je glasnogovornica policije Johanna Blomqvist.
Je li kriminal češći među strancima?
Da. Švedska policija ne radi statistike po etničkim skupinama, ali Švedsko vijeće za prevenciju delinkvencije provelo je dva istraživanja 1996. i 2005. koje su pokazala da su imigranti u prosjeku dva puta zastupljeniji u statistikama o delinkvenciji od ljudi čiji su roditelji rođeni u Švedskoj. Ta su istraživanja pokazala također da je kod ljudi sličnog socijalnog statusa rizik delinkvencije gotovo jednak.
Tražitelji azila također su žrtve kriminala. Prošle godine u 92 prihvatilišta namjerno je podmetnut požar. U listopadu 2015. jedan mladi neonacist ubio je mačem troje ljudi u jednoj srednjoj školi na jugozapadu zemlje koju pohađaju imigranti.
Mnogi Šveđani zabrinuti su zbog imigracije. Popularnost protuimigrantske stranke Švedski demokrati, koja traži povećanje broja policajaca i strože kazne za kriminalce, jako je porasla i sada se bori za drugo mjesto u anketama.
Integracija pridošlica također će vjerojatno biti izazov. Segregacija, loše škole i nezaposlenost pogađaju mnoge mlade, često one imigrantskog podrijetla.
"Švedska, kao i mnoge druge zemlje, pruža puno prilika, ali je suočena i s mnogim izazovima", komentirao je za Reuters premijer Stefan Löfven.
>>'Pripremaju državni udar kako bi smijenili Trumpa. Ovo je razlog...'
>>Trump hvalio sam sebe pa izgubio živce: "Zašuti! Sjedni!"
Možete pisati što god želite "novinari", ali činjenica je da nikad, ni u jednoj zemlji Europe, nije održan referendum na kojem bi se ljudima postavilo pitanje žele li u svoju zemlju primati ove "izbjeglice", i to u ovakvim količinama kakve se slijevaju prema Europi. Odakle vam pravo nametati ljudima jednu ovakvu promjenu koja će se i te kako dugoročno odraziti na društvo, plus i te kako će koštati porezne obveznike, bez da ste ih uopće pitali slažu li se s time? S time da svoja "ispitivanja javnog mnijenja" možete mačku o rep objesiti: Sva su ta "ispitivanja" lažirana i jedino je referendum onaj na kojem građani pokazuju što o nečemu misle. --- A na ona dva policajca s kojima smo vidjeli intervju napravljen je (jasno) pritisak da povuku svoje izjave ili ih ublaže. Na to su i oni sami u tom intervjuu upozorili. Ljudi se boje danas dati svoje mišljenje o ovoj temi javno jer su mediji i lijevo-liberalni napravili atmosferu straha, u kojoj se svakoga tko o ovome drugačije misli u startu etiketira kao fašista, šovinista, ksenofoba itd. Mediji su zaista danas najtoksičniji element svakog društva.