navigacija Svijet 50
Migranti

Tajni plan za Balkan

Migrantima ni ne dopustiti da dođu do granice Austrije i Njemačke, zadržati ih što dalje na jugu – to je cilj akcije Berlina i Beča

Tajni plan za Balkan

Foto: Reuters/Pixsell

Migrantima ni ne dopustiti da dođu do granice Austrije i Njemačke, zadržati ih što dalje na jugu, po mogućnosti u Grčkoj, za što će ta država biti obilno novčano nagrađena, a moguće je i da joj se otpiše dio duga. Ne uspije li plan o pretvaranju Grčke u veliki logor, svim državama na balkanskoj ruti ponuditi financijsku injekciju kako bi iz mase imigranata koji tim putem dolaze do Austrije i Njemačke izdvojila one koji imaju pravo na azil- prave izbjeglice koje bježe od rata - a sve ostale vratile natrag u države iz kojih su došli. 

Detalji su to “tajnog plana za Balkan” koji su ovih dana usuglasile Njemačka i Austrija, govori njemački novinar Peter Tiede. Ogroman pritisak javnosti, kojemu je pridodan i nikad veći politički pritisak, natjerao je na akciju austrijskog kancelara Wernera Faymanna i njemačku  kancelarku Angelu Merkel, kojoj je jučer stigla kritika i iz vlastite vlade kad je ministar prometa Alexander Dobrindt, poručio da je zatvaranje granica neizbježno.  Njemačko-austrijski plan sastoji se od dvije točke, a prva i najvažnija jest: svim silama štititi granicu Grčke i Makedonije.

Otpis duga Grčkoj

– Austrija i Njemačka moraju zaustaviti rijeke migranata pred granicama. Plan je zadržati migrante što dalje, odnosno zadržati ih u prvoj državi u kojoj stupe na europske tlo, kako kažu i europski zakoni. Neodrživo ih je sve propuštati dalje, i one koji imaju i one koji nemaju pravo na azil. Merkel i Faymann su se složili da je prioritet dobro osigurati i čuvati granice Grčke i Makedonije kako bi spriječili nastavak puta. Kao pomoć, uputilele bi se dodatne snage Frontexa, ali i policijske snage drugih država, poput Njemačke i Austrije – objašnjava Tiede, urednik u Bildu.

Posljedica toga, računa se, bilo bi pretvaranje Grčke u veliki sabirni centar, hot-spot. Tamo bi se razvrstavali migranti te podnosili i obrađivali zahtjevi za azilom. Azil bi se, kako govore zakoni, odobravao samo onima koji mogu dokazati da im je život u domovini ugrožen. 

Svi ostali, a riječ je o ekonomskim migrantima, ne bi smjeli dalje, već bi bili vraćeni u države otkuda dolaze. No pretvaranje države u sabirni cenar opcija je koju su do sad, redom, odbile sve države tzv. balkanske rute, uključujući i Hrvatsku. Zašto bi onda Grčka pristala?

Novac. Priprema se obilna novčana pomoć i iz ove dvije države, Astrije i Njemačke, ali i iz Bruxellesa. Siguran sam da će Grčka takvu ponudu prihvatiti. Već se govori da, zauzvrat, Grčka želi i otpis dijela duga – kaže Tiede.  Krajnji rok za uspostavu ovog režima je sredina ožujka. Ako do tada plan ne profunkcionira, Njemačka i Austrija prelaze na drugu točku plana - pritisak na države uzduž balkanske rute.

– Sve bi države morale razdvajati izbjeglice od ekonomskih migranata, od Makedonije, Srbije, Hrvatske i Slovenije. Naravno, što južnije, to bolje. Ekonomske migrante bi odmah morali vratiti u države iz kojih su došli. Računa se da su zakoni u tim državama omogućavaju lakšu i diskretniju deportaciju – kaže te dodaje da bi se i tim državama financijski obilno pomoglo. 

Iz Austrije stižu vijesti da se profil migranata promijenio: još početkom jeseni, prevladavale su izbjeglice, a sada većinu čine ekonomski migranti. Ta je država lani primila  90.000 azilanata, što je tri puta više nego 2014. pa je ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz govori da se takvo što ove godine ne smije ponoviti. 

Pomoć Makedoniji

Najave o strožoj kontroli  ulazaka, primjerice nova regulacija  koja bi se danas trebala donijeti u Beču, te odlučni signali iz Berlina i Beča da je dosta, trebali bi natjerati sve države s balkanske rute da se “uozbilje” i da, ili zatvore granice, ili ozbiljno pristupe prihvatu i obradi zahtjeva za azilom i odmah deportiraju one koji tim zahtjevima ne udovoljavaju ili one koji ne žele podniejti zahtjev u toj državi, već, primjerice u Njemačkoj. Cilj je prestati samo propuštati kolone ljudi prema Austriji i Njemačkoj.

U tom smjeru ide i pismo koje je slovenski premijer Miro Cerar poslao svojim kolegama s tzv. balkanske rute i glavnim protagonistima u Bruxellesu. Sve državama na balkanskoj ruti podnose izniman teret, kaže u pismu. Grčka je jedna od ključnih igrača, ali već dobiva pomoć i kroz Frontex, kroz “znatna sredstva” te kroz suspenziju povrata migranata. Slovenski premijer, stoga, poziva da sve EU države pruže pomoć - u opremi ili ljudstvu - makedonskoj Vladi kako bi bolje štitila granicu i spriječavala ilegalne prijelaze. Fokus na Makedoniju ima još jednu svrhu, upozorava Cerar: Djelovanjem na jugu, spriječili bi se mogući konflikti i tenzije između zemalja Zapadnog Balkana i Središnje Europe.•

>>  'O priljevu migranata s Hrvatskom tek nakon uspostave nove vlade'

Ocijeni:

1 2 3 4 5

2 (38 ocjena)
Ispravi pogreške

Komentari

108
Registracija
  • peet peet

    20.01.2016 u 17:29h

    Neka idu u Katar, Saudijsku Arabiju i svoje muslimanske zemlje. Koji k... ce nam ti kozojebi....
    81 95% 4
  • enigma898 enigma898

    20.01.2016 u 17:37h

    Ove prekrasne planove kao da smišlja drogirani majmun na baterije.
    60 90% 7
  • Mrki medvjed Mrki medvjed

    20.01.2016 u 17:24h

    Za izbjeglice je to nehumano, a za migrante žica je jedno od najjeftinijih rješenja.
    45 90% 5
  • stalno lazu stalno lazu

    22.01.2016 u 10:35h

    Ovaj napaćeni svijet koji dolazi iz sirije i ostalih ratom i glađu pogođenih zemalja su samo topovsko meso onih koji imaju agendu sa onima kojima odgovara anarhija tj. kod nas fanatici koji žele povratak austrougarske. Pomoći treba uvijek i svakome.
    0 0% 0
  • justnowjustme justnowjustme

    21.01.2016 u 18:54h

    Situacija je krajnje delikatna.
    1 50% 1
  • Patton

    21.01.2016 u 12:35h

    Hhhmm, a kakvi su sada komentari na Mađarsko zatvaranje granice za izbjeglice?
    3 100% 0
Pregledaj sve komentare